Predsjednik Ustavnog suda o neradnim nedjeljama: "Ni trgovci, ni radnici, ni potrošači ovakvim rješenjem ne trpe prekomjerni teret"

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović ocijenio je, nakon što je taj sud u utorak odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o izbornim jedinicama i Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna, da je zakonodavac s oba zakona polučio svrhu i cilj.

"Utvrdili smo da nijedna od grupa - trgovci, radnici i potrošači - ovakvim rješenjem ne trpi prekomjerni teret", kazao je Šeparović nakon što je Ustavni sud podržao zabranu rada nedjeljom. Dodao je kako su ustavni suci ocijenili da je ova mjera razmjerna cilju koji se želi postići. 

Pojašnjavajući odbijajuću odluku suda u vezi Zakona o izbornim jedinicama, Šeparović je precizirao kako je zakonodavac ispoštovao da svaki glas jednako vrijedi. "I to je jedino bitno. To što postoji razlika u broju stanovnika u odnosu na broj birača ne čini te podatke nevjerodostojnim niti ovaj zakon čini nesuglasnim s Ustavom", rekao je.

Istaknuo je da Ministarstvo pravosuđa stalno prati kretanje birača i obavještava vladu i Hrvatski sabor te govoreći o cijepanju izbornih jedinica dodao da je sud utvrdio kako nijedna izborna jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga od plus ili minus pet posto. "Utvrdili smo da se pritom vodilo računa o prirodnim granicama i drugim kriterijima", nadodao je.

Na pitanje novinara je li Ustavni sud imao zahtjev da Zakon o izbornim jedinicama bude trajno rješenje, Šeparović je odgovorio kako nije bilo takvih zahtjeva. "Na snazi je dok ga Ustavni sud ili zakonodavac ne ukinu", prisnažio je.

Upitan kako su suci zaključili da mali trgovci nisu oštećeni, Šeparović je rekao da zaposlenici, kao i svi građani, imaju pravo na privatan i obiteljski život. "Ali su dužni raditi 16 nedjelja, za razliku od drugih građana. Dužni su raditi blagdane koje vlada odredi, kao i za vrijeme iznimaka. Kad stavimo to u odnos s pravima trgovaca i potrošača, zaključujemo da ni njima nije nametnu prekomjeran teret".

Govoreći o potrošačima, Šeparović je ocijenio da "ne može netko zbog promjene potrošačkih navika reći da je to njegovo ustavno pravo". Naglasio je kako je nužno balansirati prava poslodavaca, prodavača i zaposlenika.

Šeparović: Neprimjereno je da komentiram izbor za glavnog državnog odvjetnika

Šeparović je pojasnio i odluku Ustavnog suda kojom se ukida članak Zakona o HRT-u kojim je propisano da "kada HRT obavlja djelatnost kao javnu službu”, radnici nemaju pravo na štrajk, što se pobliže uređuje općim aktom HRT-a ili kolektivnim ugovorom. 

"Utvrdili smo da Ustav jamči svima pravo na štrajk, ali da se zakonom u javnim službama može ograničiti pravo na štrajk. To ne može biti prepušteno kolektivnom ugovoru i zato smo taj članak ukinuli'', rekao je istaknuvši da je oluka donesena jednoglasno, za razliku od ranije dvije odluke donesene većinom glasova.

Novinare je zanimalo i Šeparovićevo mišljenje o izboru suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, a koji se ovog tjedna našao u središtu afere zbog prepiske s bivšom državnom tajnicom Josipom Plesić, nekad Rimac. "Ustavni sud i ja nemamo nikakve ovlasti kod postupka izbora glavnog državnog odvjetništva. Nije primjereno da je to komentiram", kazao je.

Za 10 sudaca Ustavnog suda kojima u lipnju istječu mandati Šeparović je rekao da je šest mjeseci prije isteka mandata o tome obavijestio predsjednika Hrvatskog sabora. "Time je moja uloga završena, sve je u nadležnosti Sabora. Ako se ustavni suci ne izaberu do 7. lipnja, po Ustavu im se produžuje mandat do izbora novih, ali najdulje na šest mjeseci", dodao je.

Šeparović je pojasnio i zašto mediji ne mogu prisustvovati na sjednicama Ustavnog suda, kazavši da to ne dopušta ni jedan ustavni sud u Europi kao ni međunarodni sudovi.

"To je zato da se osigura potpuna neovisnost sudaca i da se spriječi eventualno reklamiranje pojedinih sudaca u medijima", precizirao je zaključivši da je Ustavni sud RH jedan od najotvorenijih ustavnih sudova u Europi.