PULSKI MOŽEMO! TRAŽI IZMJENE PROSTORNOG PLANA ISTARSKE ŽUPANIJE 'Istra nije samo turistička destinacija već mjesto za život njenih stanovnika!'

Pulski Možemo! održao je danas konferenciju za medije u prostoru Mjesnog odbora Veruda, kako bi Istarsku županiju pozvao na, kako su naveli, „hitni reset“ Prostornog plana, a sve u skladu s ciljevima održivog turizma.

„Zadnji primjer problematike prekomjernog turizma vidljiv je ovih dana u Savudriji“, kazala je uvodno Dušica Radojčić predsjednica pulskog Možemo!.

Podrška stanovnicima Savudrije

- Ti su događaji simbolični jer na jasan način govore o odnosu neodrživog turizma i života lokalnog stanovništva, i njihovog prava na privatno vlasništvo. Podržavamo tamošnje stanovnike, a nevjerojatno je da su ostali bez podrške ijedne razine vlasti, dodala je Radojčić.

Županijski vijećnik Slaven Boljun podsjetio je pak kako već puna dva desetljeća turizam u Istri uzima stihijski zamah, ne mareći pritom za infrastrukturu.

- Taj scenarij politika ne pokušava zaustaviti. Dapače, potencira ga. To jasno pokazuje Studija stanja održivosti turizma u Istri koju kao oporbeni vijećnici već četiri mjeseca pokušavamo dobiti. U međuvremenu Istra je u 10 godina izgubila 11.000 stanovnika ili cijeli jedan grad veličine Labina, a sve više gradimo „naselja duhova“ i bilježimo porast građevinskih naselja za 12,5 posto, dok mladi ljudi odlaze. Za deset godina, izgradit ćemo zgrada za još 200.000 ljudi, no tko će tamo živjeti? Opterećujemo infrastrukturu, a vlasnici stanova porez plaćaju u inozemstvu, kazao je Boljun.

Nedostatak osnovnih resursa za život

Kao posljedicu činjenice da ljeti u Istri na jednog lokalnog stanovnika dolaze barem dva turista, naveo je nedostatak pitke vode - osnovnog resursa za život, te nemogućnost pružanja kvalitetne zdravstvene skrbi.

Radojčić je nadalje podsjetila na podatak o dnevnom pritisku turista na plaže u Istri, koji se kreće oko brojke od 625.000, a prema Stanju održivosti turizma u Istarskoj županiji.

- To je od 2016. godine do danas povećanje od 120.000 istovremenih kupača na plažama. Prema Regionalnom planu uređenja i upravljanja plažama izrađenom 2015. godine, a koji je naručila sama Županija, standard je po kupaču trebao biti osam do deset četvornih metara. Danas se on kreće od dva do tri četvorna metra i to nas svrstava u kategoriju destinacija s dvije zvjezdice. Zato nasipavanje, uništavanje i betonizacija, a zahtjevi za tako nešto i dalje se odobravaju od Ližnjana, Peroja, Fažane…Dugoročno, gubimo ono radi čega nam turisti uopće dolaze, nadovezala se Radojčić.

Zašto županija ne uzima u obzir privatni i nekomercijalni smještaj?

- Prostorni plan Istarske županije predviđa 337.000 turističkih kapaciteta, a zasad ih je iskorišteno 172.000. Ovdje uopće u obzir nisu uzeti apartmani ni kuće za odmor, odnosno privatni i nekomercijalni smještaj. Zašto nisu nikad uzeti u obzir kad podaci postoje? Na nekomercijalni smještaj otpada 134.000 kreveta, a na privatni smještaj 125.000. Kad bi pak zbrojili privatni smještaj, hotele i kampove, mi smo već kapacitet premašili za 134.000 kreveta od predviđenih 337.000, upozorava Boljun.

Ono što je moguće učiniti odmah, drži Boljun, jest izraditi Studiju nosivosti kapaciteta kao podlogu za donošenje izmjena.

Slabost, a ne snaga

Radojčić je pak zaključila kako turizam determinira gospodarstveni i društveni razvoj, što je dokaz naše slabosti, a ne snage.

- Dvadeset posto BDP-a u Hrvatskoj je 2019. godine otpadalo na turizam. To je karakteristika slabih ekonomija. U našoj županiji situacija je još gora. Navest ću primjer regije Alto Adige u Južnom Tirolu koja je izradila Studiju razvoja turizma do 2030. godine temeljenu na analizi nosivog ili prihvatnog kapaciteta, ograničavajući turizam u svrhu podizanja kvalitete života lokalne zajednice, ali i doživljaja koje turisti imaju. Istra dosad nije imala takvu studiju, a Izvještaj ocjene stanja održivosti turizma u Istarskoj županiji imao je 14 kritičnih ili loših pokazatelja procijene održivosti od njih ukupno 19, naglasila je Radojčić.

Konstatirala je kako nije dobro to što od turizma živimo gore, a ne bolje, te da se moramo upitati koliko turista Istra može podnijeti, a koliko nam ih je uistinu potrebno. Navela je pritom kako je regija Alto Adige prilikom izrade spomenute studije anketirala svoje stanovnike ne bi li doznala što oni misle o turizmu regije, i držeći kako je kvaliteta života građana na prvome mjestu.

Nemojte slijediti primjer Istarske županije

- U Istri nikad u nijednu studiju nije uključeno lokalno stanovništvo. Zaboravljamo da Istra nije samo turistička destinacija već mjesto za život njenih stanovnika. Podsjetit ću na tekst nedavno objavljen na portalu turizam.hr pod naslovom „Hrvatska destrukcija u ime novca. Gdje Hrvatska griješi na primjeru Istre“, a u kojem je Istra navedena kao loš primjer rezanja grane na kojoj sjedi. Zaključak teksta je preporuka ostatku Hrvatske: Nemojte slijediti primjer Istarske županije!, zaključila je današnju konferenciju za novinare predsjednica pulskog Možemo!, Dušica Radojčić.