Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a u raspravi u Hrvatskom saboru govorila je u ime Kluba SDP-a o prijedlogu Strategije demografske revitalizacije do 2033. godine.
Radolović je odmah na početku navela kako je ovo „neslavni“ pokušaj HDZ-a da pokuša „oprati“ sa sebe činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina njihove vlasti iz Hrvatske trbuhom za kruhom iselilo gotovo 500.000 Hrvata, mahom mladih radno sposobnih obitelji. Nije im previše pomogla ni ona njihova mjera, vrati se u Hrvatsku i dobit ćeš 200.000 kn, jer se na „prste jedne ruke“ može izbrojiti koliko se Hrvata vratilo zbog tih nuđenih 200.000 kn od strane HDZ-a za povratak u Hrvatsku.
Jedino što su znali je frizirati podatke, u ovom slučaju smanjivati i lažno prikazivati brojke iseljenih Hrvata, za što su iskoristili i ovaj kaos i nered s odrađenim popisom stanovništva, što je jasno već i iz registra birača u kojem je 500.000 ljudi više nego što ih je utvrđeno popisom stanovništva. Međutim, podaci iseljeničkih ureda iz Njemačke, Austrije, Irske su ih olako demantirali i jasan su pokazatelj o masovnom iseljavanju Hrvata u te zemlje.
Radolović se zatim u raspravi vratila na sam prijedlog strategije demografske revitalizacije i rekla kako nikakva strategija od preko sto stranica, koja će biti „mrtvo slovo na papiru“ neće vratiti naše ljude u Hrvatsku niti spriječiti daljnje iseljavanje, ako se ljudima u Hrvatskoj ne ponudi pravo na dostojanstven život i konkretne i provedive mjere za demografsku revitalizaciju.
Konkretne i provedive mjere znače omogućiti ljudima pravo na priuštivo stanovanje i krov nad glavom, pravo na adekvatno plaćen rad bez robovlasničkih ugovora i nepreglednog rada kroz ugovore na određeno vrijeme bez mogućnosti stjecanja kreditne sposobnosti koje smo i kao SDP predlagali izmjenama Zakona o radu. Čak 90% našeg stanovništva nema pojedinačnu kreditnu sposobnost za kupnju stana, a preko milijun ljudi u Hrvatskoj plaća više od 40% primanja za troškove stanovanja. U Hrvatskoj postoji tendencija stalnog rasta cijene nekretnina, a sve je veći broj građana Hrvatske, pogotovo mlađe populacije, koja si ne može financijski priuštiti primjereno stanovanje, što postaje jedan od glavnih uzroka iseljavanja mlađe populacije iz Hrvatske. Imamo veliki broj 30-godišnjaka i 40-godišnjaka, radno sposobnih građana koji još uvijek žive u zajedničkim domaćinstvima s roditeljima. Time smo i među zemljama koje imaju najmanje kvadrata za život po žitelju kućanstva. Valja spomenuti i posebno poražavajući podatak, a to je da su u čitavoj Europskoj uniji upravo mladi u Hrvatskoj posljednji koji napuštaju zajedničko stanovanje sa svojim roditeljima.
Nama u SDP-u želja je ljudima skinuti s vrata omču dužničkog ropstva i omogućiti im sigurno i kvalitetno življenje. Predložili smo kroz SDP-ov program „Plan za stan“ osnivanje namjenskog fonda za gradnju i obnovu 15.000 stanova, kroz određeni porezni prihod proračuna. Procjena potrebnih sredstva za izvršenje je približno 1% državnog proračuna na godišnjoj razini kroz 6 godina. Nakon tog razdoblja projekt postaje samoodrživ i neovisan o proračunskim sredstvima. Vrste društveno priuštivih stanova bi bile: najam stanova za materijalno ugrožene građane, dugoročan najam stanova, prodaja stanova iz fonda izgrađenih stanova, najam stanova s kasnijom opcijom vlasništva, najam stanova za asistirano življenje i najam stanova u vlasništvu pravnih subjekata za radnike. S pristupnijim stanovanjem mladih, roditelji i obitelji će lakše planirati budućnost.
Dostojanstven život u Hrvatskoj osim priuštivog stanovanja i adekvatno plaćenog rada znači i osigurano mjesto u vrtićima za svu djecu te besplatno pohađanje ranog i predškolskog odgoja. Mnoge obitelji u Hrvatskoj ne mogu si priuštiti plaćanje vrtića, zbog čega ih djeca ne pohađaju, a financiranje predškolskog odgoja i obrazovanja i dalje je nedovoljno u odnosu na potrebe. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje trebaju biti dostupni svakom djetetu u Hrvatskoj, bez obzira na njegovo socijalno i ekonomsko podrijetlo ili mjesto u kojem živi. SDP je izradio realan i provediv program polaznih točaka za unaprjeđenje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj u kojem će svako dijete u Hrvatskoj imati osigurano mjesto u vrtiću bez financijske participacije roditelja.
Bez mladih koji će generirati gospodarski rast svojim radom neće biti moguće osigurati mirovine s kojima naši umirovljenici neće gladovati ili morati raditi dodatne poslove do svojih 70-tih godina, nego će moći provoditi vrijeme sa svojom djecom i unucima nakon zasluženih desetljeća rada. Povećanje mirovina mora biti sistemsko i ono koje neće ovisiti o predizbornim obećanjima nevezano za to tko je na vlasti, nekim dodacima koji se pojavljuju kad je to vladajućima zgodno, odnosno pred izbore. Hrvatski umirovljenici danas žive ispod granice dostojanstva, iako je HDZ obećavao da će podići mirovine na 60 posto prosječne plaće. Povećanje mirovina i dostojanstven život umirovljenika i svih građana glavni su prioriteti SDP-a, a mehanizam provedbe sastoji se od dva elementa – usklađivanja mirovina kojim uvažava povoljniji faktor između rasta bruto plaća i rasta cijena te uvođenja elementa “trajnog povećanja kroz četiri godine”. Povećanje od 10 posto odmah u prvoj godini mandata i pet posto povećanje u drugoj, trećoj i četvrtoj godini mandata, a na kraju četvrte godine mandata SDP-ove Vlade prosječna mirovina iznosit će 750 eura, usporedbe radi trenutno je prosječna mirovina oko 440 eura, a svaki četvrti umirovljenik mjesečno „krpa kraj s krajem“ od 300 eura mirovine, zaključila je Radolović.