Za 16 mjera već je prošao zacrtani rok ili su prolongirane, ostale su u tijeku, a od ovih koje su u provedbi, većina mora biti dovršena do kraja ove godine pa je već sada jasno da neke od njih sigurno neće moći biti na vrijeme završene
Za 16 mjera već je prošao zacrtani rok ili su prolongirane, ostale su u tijeku, a od ovih koje su u provedbi, većina mora biti dovršena do kraja ove godine pa je već sada jasno da neke od njih sigurno neće moći biti na vrijeme završene
Vlada je u pola godine primjene Nacionalnog programa reformi (NPR) za ovu godinu ispunila tek 15 od 85 mjera, odnosno manje od 18 posto, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Za 16 mjera već je prošao zacrtani rok ili su prolongirane, ostale su u tijeku, a od ovih koje su u provedbi, većina mora biti dovršena do kraja ove godine pa je već sada jasno da neke od njih sigurno neće moći biti na vrijeme završene.
Proizlazi to iz izvješća o provedbi NPR-a za razdoblje od svibnja do listopada koje smo detaljno analizirali, a koje se dostavlja Europskoj komisiji. NPR je za ovu godinu usvojen 27. travnja i obuhvaća 85 mjera, od kojih je čak 56 iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) na temelju kojeg se povlači i novac iz fonda EU.
Kasne projekti reforme državne uprave, odnosno novog sustava plaća, te digitalizacije državnih tijela, prolongiraju se reforme u sustavu zdravstva i na tržištu rada, najveći pojedinačni privatni projekt razvoja Rimčeva robotaksija, koji je iz EU dobio gotovo 180 milijuna eura, pomiče se za godinu dana, a Vlada je u zaostatku i s projektima energetske obnove obiteljskih kuća i zgrada.
Tako je javni poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada trebao biti raspisan u drugom kvartalu ove godine, ali Vlada je tek na sjednici 19. listopada donijela zaključak, a onda će se program uskladiti s tim zaključkom.
Kada je riječ o financiranju, bilo je predviđeno da se novac osigura putem Fonda za zaštitu okoliša, i to od prodaje emisijskih jedinica, no izrađen je dodatak NPOO-u koji je u fazi završnog usuglašavanja s Europskom komisijom, što se očekuje do kraja godine. Nakon toga se opet ide u izmjene programa i tek onda će biti moguće raspisati javne pozive.
Kada je riječ o reformama u javnoj upravi, centralizirani sustav selekcije državnih službenika, odnosno Zakon o državnim službenicima, trebao je stupiti na snagu u drugom kvartalu ove godine, no sada je plan da stupi na snagu 1. siječnja 2024., a odredbe o planu prijma u državnu službu tek 1. lipnja iduće godine.
Odredbe o internom oglasu i zapošljavanju kandidata iz baze podataka stupaju na snagu tek 1. siječnja 2026. jer se, kažu u Ministarstvu uprave, stavlja rok od dvije godine kako bi se osigurali administrativni kapaciteti te organizacijski i tehnički uvjeti za provedbu ovih načina zapošljavanja.
Zakon o plaćama, umjesto u drugom kvartalu ove godine, stupit će na snagu do kraja godine. Do kraja trećeg kvartala ove godine država je trebala omogućiti i da barem 20 posto državnih službenika primjenjuje pametni model rada, odnosno hibridni, od kuće i na poslu, no došlo se tek do 11,24 posto, a rok za uspostavu središnjeg sustava interoperabilnosti pomiče se ipak za treći kvartal iduće godine, umjesto do kraja ove godine, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.
Poručio je da jedino SDP može promijeniti društveni okvir u Hrvatskoj, te da ne odustaju od temeljnih postulata SDP-a - antifašizma, borbe za prava žena i manjina uz lijeve ekonomske politike
Tri školska sindikata danas su održala prosvjed u Zagrebu zbog nezadovoljstva novim Zakonom o plaćama te sustavom ocjenjivanja
Program dočeka počinje na Staru godinu od 19 sati s puštanjem glazbe
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
