Radar

gdje se skrivaju silne tone smeća?

FOTO PUTOVANJE Vodimo vas kroz porečka odlagališta otpada čiju će sanaciju građani platiti 80 tisuća eura

Predstavljavamo vam sedam porečkih divljih odlagališta otpada na kojima su navodno odložene desetine tone miješanog i stotine tona građevinskog otpada. Kako iz Grada Poreča nismo uspjeli dobiti više informacija, sami smo se zaputili na teren da ustanovimo što će to građani platiti iz gradskog proračuna te Fonda za zaštitu okoliša. Pred vama su rezultati, a vama ostavljamo i zaključke


 
5 min
Ivan Dobran
Pročelnica Morena MIčetić Fabić uz navodnih 1,75 tona miješanog otpada u Fuškulinu

Predstavljavamo vam sedam porečkih divljih odlagališta otpada na kojima su navodno odložene desetine tone miješanog i stotine tona građevinskog otpada. Kako iz Grada Poreča nismo uspjeli dobiti više informacija, sami smo se zaputili na teren da ustanovimo što će to građani platiti iz gradskog proračuna te Fonda za zaštitu okoliša. Pred vama su rezultati, a vama ostavljamo i zaključke

Projekt sanacije porečkih divljih odlagališta otpada vrijedan 80 tisuća eura predstavlja, na prvi pogled, hvalevrijednu inicijativu zaštite okoliša. No detaljnija istraga pokazuje da ispod površine možda i nije sve tako bajno. Štoviše, moglo bi biti prilično loše jer se postavlja pitanje na što će zapravo taj novac biti potrošen. Podsjetimo kako 30 tisuća eura dolazi iz Fonda za zaštitu okoliša, a 50 tisuća eura iz porečke gradske blagajne.

Projektom je planirana sanacija sedam divljih odlagališta otpada na državnom poljoprivrednom zemljištu u Baderni, Žbandaju, Fuškulinu i Novoj Vasi. Na tim se lokacijama, prema natječajnoj dokumentaciji poslanoj Fondu za zaštitu okoliša, nalazi ukupno 40 tona miješanog otpada (komunalnog, glomaznog, zelenog itd), oko 28 tona građevinskog otpada, te dodatnih 2000 tona građevinskog otpada (950 kubičnih metara) samo na  lokaciji Baderna.

Obišli smo sve lokacije obuhvaćene projektom i donosimo vam, u slikama i brojkama, obim ovog posla. Svaka je lokacija popraćena našim fotografijama s terena i iz zraka, te katastarskim prikazima iz natječajne dokumentacije na kojima su gradske službe označile točne površine na kojima je otpad odložen.

Lokacija br. 1: k.č. 223/12 k.o. Nova Vas

Na ovoj se lokaciji, tvrde iz Upravnog odjela za gospodarstvo i EU fondove koji vodi pročelnica Morena Mičetić Fabić, nalazi 5,8 tona otpada. Dvije tone glomaznog, te 3,5 tona miješanog komunalnog otpada. Prema fotografijama dronom i sa zemlje ustanovili smo da na terenu ima, uvrh glave, desetina tog iznosa.

Isprva smo mislili da nam je nešto promaklo te smo detaljno "pročešljali" lokaciju u potrazi za eventualnim zakopanim ili na drugi način skrivenim otpadom, no nismo ga pronašli. Da otpada ima znatno manje pokazuju i katastarski prikazi lokacija koje je izradio Grad Poreč, a na kojima je označeno gdje se otpad nalazi. Te oznake u svim slučajevima odgovaraju onome što smo osobno ustanovili na terenu. Dakle, nema zakopanog ili teško vidljivog otpada.

3,5 tona miješanog komunalnog otpada na k.č. 223/12 k.o. Nova Vas
2 tone glomaznog otpada na k.č.br. 223/12 k.o. Nova Vas
5,5 tona miješanog komunalnog i glomaznog otpada na k.č. 223/12 k.o. Nova Vas
Izvor: Grad Poreč

Lokacija br.2: k.č. 1284/14 k.o. Žbandaj

Ovdje je stvar još nevjerojatnija jer se na ovoj lokaciji navodno nalazi 6,25 tona građevinskog otpada te 3,5 tona komunalnog otpada. Na lokacijama su vidljive dvije hrpice smeća koje bi porečko komunalno poduzeće moglo odnijeti u jednoj vožnji. Šest tona građevinskog otpada nigdje na vidiku.

Ukupno 4 tone miješanog komunalnog i glomaznog otpada na kč 1284/14 k.o. Žbandaj
Ukupno 6,25 tona građevinskog i 4 tone miješanog komunalnog otpada na kč 1284/14 k.o. Žbandaj
Izvor: Grad Poreč

Lokacija br.3: k.č. 2831 k.o. Žbandaj

Uz cestu na pola puta između Žbandaja i Svetog Lovreća nalazi se navodno čak 10 tona građevinskog otpada te više od 10 tona miješanog otpada.

10 tona miješanog komunalnog i glomaznog otpada na kč 2831 k.o. Žbandaj
10 tona građevinskog otpada na k.č. 2831 k.o. Žbandaj
Izvor: Grad Poreč

Lokacija br.4: k.č. 2020/11 k.o. Žbandaj

Čestica 2020/11 k.o. Žbandaj, površine četiri i pol hektara, najveća je među česticama obuhvaćenim projektom. Ipak, sam zahvat predviđa radove na površini od tek 100 kvadrata. Prema podacima grada Poreča na lokaciji se nalazi 12,5 tona građevinskog te 3,5 tona miješanog otpada.

12,5 tona građevinskog te 3 tone miješanog otpada na čestici 2020/11 ko Žbandaj
Izvor: Grad Poreč

Lokacija br. 5: k.č. 1665/1 k.o. Žbandaj

U šumi na nekoliko stotina metara od naselja Buići (k.č. 1665/1 k.o. Žbandaj) odložena je jedna tona miješanog otpada prema podacima Grada Poreča. Prema priloženim fotografijama ostavljamo na vama da procijenite ima li ovdje 1000 kilograma otpada.

Jedna tona miješanog otpada na k.č. 1665/1 k.o. Žbandaj

Izvor: Grad Poreč

Lokacija br. 6: k.č. 162/2 k.o. Fuškulin

I u ovoj šumici u okolici Fuškulina pronašli smo hrpicu otpada, dok je ostatak šume relativno čist, a u dobrom dijelu i nepristupačan za teretna vozila, pa nije jasno gdje bi uopće bilo iskipano 1,75 tona miješanog otpada koje navodi Grad Poreč.

1,75 tona miješanog otpada u Fuškulinu

Izvor: Grad Poreč

Lokacija br.7: k.č. 4724 k.o. Baderna

Mala čestica uz cestarsku kuću u blizini Baderne posljednja je u nizu lokacija i ona na kojoj se zbilja nalazi znatna količina građevinskog otpada. Prema podacima priloženim u projektu ovdje ima 950 kubičnih metara građevinskog otpada. To možete vizualizirati kao kocku čije stranice imaju svaka po 10 metara. Na prvi pogled može se procijeniti da građevinskog otpada ovdje nema ni trećina navedene količine. Prema riječima stručnjaka iz branše jedan kubik građevinskog otpada teži u prosjeku 2 tone, što bi značilo da ovdje ima oko 2000 tona građevinskog otpada. Povrh toga, na istoj lokaciji, Grad Poreč bilježi 13,5 tona miješanog otpada.

Građevinski se otpad, prema orto-foto snimkama Geoportala iz 2011. godine naovamo, odlaže u kontinuitetu najmanje 12 godina. Grad Poreč dakle nije bio u stanju punih 12 godina ustanoviti koji građevinari nelegalno iskipavaju šutu, beton i miješani otpad na čestici neposredno uz prometnicu. Umjesto počinitelja, trošak sanacije platiti će građani.

Postojeći građevinski otpad u usporedbi s kockom gabarita 950 kubičnih metara
Izvor: Grad poreč

Gradu Poreču poslali smo upit o ovom projektu prije više od mjesec dana. Odgovorili su nam s dva tjedna zakašnjenja i to nakon upornih telefonskih poziva i poruka. Odgovor je napokon poslan u obliku priopćenja istovremeno svim medijima.

Gradu Poreču poslali smo i žurni zahtjev za uvidom u fotografije spomenutih odlagališta kako bismo se uvjerili da navedene desetine tona građevinskog i miješanog otpada zbilja postoje. Do završetka ovog članka, međutim, nismo dobili odgovor. Kada i ako odgovor stigne, objavit ćemo ga u cijelosti. 

Ako pak te silne tone otpada ne postoje, postavlja se pitanje što će izvođač radova, tvrtka Opera d.o.o. iz Zagreba ovdje sanirati? Napominjemo pritom da nema indicija o odgovornosti tvrtke Opera u ovoj priči.

Andreas Stanić iz Opere potvrdio nam je da je Baderna jedina lokacija na kojoj postoji građevinski otpad, te da se na drugim lokacijama nalaze sitne količine miješanog otpada.

- Nedavno smo obišli lokacije i, osim kod Baderne, nema građevinskog otpada. Možda sveukupno tona-dvije, ostalo je sve komunalni i glomazni otpad, ali i to je sitno i ukupno iznosi otprilike 40 tona miješanog otpada, rekao je Stanić. Grad Poreč je posao procijenio na 60.000 eura, a  Opera d.o.o. posao je dobila s ponudom od 59.000 eura.

Pročelnica Morena Mičetić Fabić i gradonačelnik Poreča Loris Peršurić

Na pitanje kako su procijenili količinu otpada Stanić odgovara da to nije radila Opera d.o.o. već Grad Poreč.

- Da bismo procijenili pravu količinu moramo napraviti geodetski snimak, a obračun radova računa se prema stvarno izvedenim količinama koje će biti priznate na osnovi pratećih listova zbrinutog otpada, rekao je Stanić, ali i naglasio kako se građevinski otpad kod Baderne neće odvoziti na građevinski deponij već će se na licu mjesta usitniti i razasuti po čestici.

To znači da neće ostati ni pismeni trag stvarne kubikaže građevinskog otpada u Baderni. To je, ako je vjerovati prostornom planu Grada Poreča, protivno zakonu s obzirom na činjenicu da je namjena ovog područja „Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište“.


Nastavite čitati

Istra
 

Tijekom veljače počinje s radom Centar za sigurniji internet u Istri

"Osim klasičnog vršnjačkog nasilja, koje je, kako pokazuju istraživanja, prisutno gotovo svakodnevno u svakoj školi i gotovo u svakom razredu, sve je izraženije i seksualno uznemiravanje djece na internetu. Prema dostupnim podacima, gotovo 70 posto učenika srednjih škola doživjelo je neki oblik seksualnog uznemiravanja u online okruženju", poručio je predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.