Baštardini i Pravi

nađena na Visu u teškom stanju

Glavata želva Žorž oporavlja se u Puli

U pulskom Centru za oporavak morskih kornjača Žorž će primati već propisanu terapiju, a obzirom da je i vidno neuhranjen, primijenit će se i poseban protokol ishrane. Jedinka glavate želve, duljine oklopa od 40 centimetara te težine od 16 kilograma, pronađena je u vrlo teškom stanju


 
1 min
Borka Petrović
Fotografija: dr. M. GAVRANOVIĆ

U pulskom Centru za oporavak morskih kornjača Žorž će primati već propisanu terapiju, a obzirom da je i vidno neuhranjen, primijenit će se i poseban protokol ishrane. Jedinka glavate želve, duljine oklopa od 40 centimetara te težine od 16 kilograma, pronađena je u vrlo teškom stanju

Centar za oporavak morskih kornjača, koji djeluje u pulskom Aquariumu, zaprimio je krajem godine Žorža, jedinku glavate želve, duljine oklopa od 40 centimetara te težine od 16 kilograma, koja  je pronađenu u vrlo teškom stanju.

Skupina djece naišla je na ozlijeđenu morsku kornjaču 21. prosinca na obalama otoka Visa. Kornjača je po protokolu brzo zbrinuta te je transportirana u Split kod veterinara dr. Marija Gavranovića koji je jedinku pregledao te joj amputirao ishemičnu desnu, prednju peraju.

Na peraji su bile vidljive teške ozljede, za koje veterinari pretpostavljaju da su nastale uslijed uplitanja u ribarsku mrežu.

Potom je Žorž prebačen u pulski centar gdje će i dalje primati već propisanu terapiju, a obzirom da je i vidno neuhranjen, primijenit će se i poseban protokol ishrane za jedinku, doznajemo iz Aquariuma Pula.

Uz Žorža, trenutno se u Centru oporavljaju još tri jedinke: Mini Koko, Victoria i Luka Amadeo, čiji se povratak u more očekuje početkom ljeta.


Foto: dr. Mario Gavranović/Aquarium Pula

Nastavite čitati

Pula
 

(VIDEO) VESELO NA OTVORENJU 'LIBRIĆA' U potrazi za tajanstvenim bićima koja još žive po Istri

"Vodimo vas na jedno putovanje Istrom, među jame, škulje, kanjone, rijeke, gradine i kaštele u kojima, kako kaže priča, još uvijek žive neka tajanstvena, nevidljiva bića. Ovim Librićem dotaknuli smo nešto dragocjeno, nešto što bi svaki narod trebao čuvati kao svoju baštinu, a to su narodne priče koje su u neka davna vremena prepričavana pored starih ognjišta", kazala je direktorica festivala Slavica Ćurković

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.