Pomor endemske vrste plemenite periske najvećeg mediteranskog školjkaša započeo je 2016. godine na obalama Španjolske, a u Jadranskom moru su prvi primjerci počeli ugibati 2019. godine na južnom Jadranu.
Plemenita periska uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica, a zabilježena je na dubinama od pola pa sve do šezdeset metara. U Jadranskom moru se najčešće pronalazi na dubini između dva i 30 metara, a može narasti do 120 centimetara te se pojavljuje u cijelom Jadranu, te ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora.
Točna patogeneza uginuća plemenite periske nije utvrđena, a kao mogući uzročnik masovnog pomora periski identificiran je Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca koji parazitira u tkivu periske. No nije potvrđeno radi li se o jedinom uzroku smrtnosti pošto Haplosporidium nije jedini patogen koji utječe na zdravlje periski, već postoji cijeli niz patogena. Životni ciklus parazita slabo je poznat, no smatra se kako je prijenos s periske na perisku moguć te da mu pogoduju više temperature mora preko ljeta.
Tijekom 2020. godine pojava masovnog pomora periske zahvatila je sve zemlje Mediterana sa smrtnošću populacija i do 100 posto, te do sada nije utvrđena niti jedna učinkovita metoda kojom bi se mogao spriječiti pomor i širenje zaraze.
Stoga vijest koja dolazi iz pulskog Aquariuma budi nadu u mogućnost oporavka ove ugrožene vrste. Više o samom projektu rekla nam je direktorica Aquariuma Pula Milena Mičić.
Milena Mičić pokraj bazena s periskama
Naime, u suradnji sa znanstvenicima iz Španjolske i Italije, te ponukani radom Španjolaca na pokušajima uzgoja plemenite periske, u Aquariumu Pula su se odlučili pridružiti ovom velikom projektu za spas endemične mediteranske školjke koja plijeni pažnju svojim veliki izgledom i važnom ulogom u morskom ekosustavu.
"Pošto želja za sudjelovanjem u projektu traje već dvije godine, zatražili smo od talijanske vlade donaciju plemenitih periski iz venecijanske lagune gdje ima 10.000 jedinki. Naravno da smo morali zadovoljiti uvjete držanja, stručnosti i znanstvene preduvjete prije nego što nam je odobreno.
Nakon dobivenog odobrenja 19. veljače otišli smo po plemenite periske u Veneciju i sada u Aquariumu imamo 10 odraslih i jednu juvenilnu jedinku plemenite periske", veli nam Mičić.
Mičić nadalje poručuje da s obzirom na to da se radi o zaštićenoj i ugroženoj vrsti, na plemenitoj periski do sada nije bilo pokušaja uzgoja u kontroliranim uvjetima, pa shodno tome nema puno podataka o njezinom biološkom ciklusu i razmnožavanju.
- Mi smo treća grupa na Mediteranu koja će raditi na mrijestu plemenite periske, a usko surađujemo i sa znanstvenicima iz Japana, koji nemaju našu vrstu periske, ali su svoju vrstu periske uspjeli razmnožiti. Iz njihovih iskustava doznajemo da je to dosta težak posao, pa i mi vjerujemo da što nas više radi na projektu uzgoja plemenite periske, to su veće šanse za uspjeh, poručila je Mičić.
