Postmortalnom analizom utvrđeno je da se u probavilu Žorža nalazio ribarski najlon od 40-tak centimetara koji se nije mogao dijagnosticirati na rendgenskoj snimci. Najlon je izazvao nekrozu od preko 90 posto crijeva koja, na žalost, nije bila izlječiva
Postmortalnom analizom utvrđeno je da se u probavilu Žorža nalazio ribarski najlon od 40-tak centimetara koji se nije mogao dijagnosticirati na rendgenskoj snimci. Najlon je izazvao nekrozu od preko 90 posto crijeva koja, na žalost, nije bila izlječiva
Žorž, jedinka glavate želve (Caretta caretta) koja je 29. prosinca 2021. stigla u Centar za oporavak morskih kornjača u vrlo teškom stanju uginula je, izvijestili su u četvrtak iz Aquariuma Pula.
- Kako bi saznali razlog smrti, jedinku smo predali Hrvatskom veterinarskom institutu gdje su predstojnik Odjela za patologiju, dr.sc. Željko Mihaljević i dr.med.vet. proveli autopsiju.
Postmortalnom analizom utvrđeno je da se u probavilu Žorža nalazio ribarski najlon od 40-tak centimetara koji se nije mogao dijagnosticirati na rendgenskoj snimci. Najlon je izazvao nekrozu od preko 90 posto crijeva koja, na žalost, nije bila izlječiva te jedinki nije bilo spasa, navode sa žaljenjem iz pulskog akvarijuma.
Da se prisjetimo, Žorž je pronađen 21. prosinca 2021. na obalama otoka Visa te mu je amputirana desna, prednja peraja. Bio je vidno neuhranjen pri čemu je primijenjen i poseban protokol ishrane.
Iz Aquariuma su se zahvalili Hrvatskom veterinarskom institutu kao i svim ostalim suradnicima koji su pomagli u spašavanju Žorža. Nažalost, ribarski najlon mu je presudio.
"O ovoj temi posljednjih dvije i pol godine proliveno je puno žuči, gorčine i laži, ali neću danas o tome govoriti. Ovo je teren za djecu. Ovo je bio zapušten, zaboravljen, izbrisan i ružan prostor u gradu. Ovo nije lakmus papir za ništa, nego za dječju igru i radost", kazao je gradonačelnik Zoričić
U pulskom Aquariumu bit će predstavljena i glavata želva Čiko, koja nastavlja s rehabilitacijom
"Vodimo vas na jedno putovanje Istrom, među jame, škulje, kanjone, rijeke, gradine i kaštele u kojima, kako kaže priča, još uvijek žive neka tajanstvena, nevidljiva bića. Ovim Librićem dotaknuli smo nešto dragocjeno, nešto što bi svaki narod trebao čuvati kao svoju baštinu, a to su narodne priče koje su u neka davna vremena prepričavana pored starih ognjišta", kazala je direktorica festivala Slavica Ćurković
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
