Općenarodni ustanak 1943. godine podignut je upravo protiv fašizma i upravo zbog toga je cijela Istra pripojena matici domovini Hrvatskoj, da bi danas, na mala vrata, puzajući kroz Učku, kod nas opet dolazio i osvajao nas. I što je najgore od svega, svi šutimo o tome. To je naša najveća tragedija, poručio je labinski gradonačelnik Valter Glavičić
Općenarodni ustanak 1943. godine podignut je upravo protiv fašizma i upravo zbog toga je cijela Istra pripojena matici domovini Hrvatskoj, da bi danas, na mala vrata, puzajući kroz Učku, kod nas opet dolazio i osvajao nas. I što je najgore od svega, svi šutimo o tome. To je naša najveća tragedija, poručio je labinski gradonačelnik Valter Glavičić
Istarski demokratski sabor je na svojim stranicama objavio vijest o jučerašnjem obilježavanju 79. obljetnice oslobođenja Labinštine na Vinežu, koja se uglavom sastoji od govora gradonačelnika Labina Valtera Glavičića, koji je u svom govoru "povezao značaj ove komemoracije s trenutačnim stanjem na političkoj sceni".
- Antifašizam je nepremostiva sastavnica ovih krajeva jer smo na taj način odgojeni. Antifašizam je utkan u statut Istarske županije i u Ustav Republike Hrvatske i to je ono što moramo čuvati. Nedavni izbori, a posebno vrijeme nakon izbora pokazalo je da užasno loše to provodimo. Za koji dan, živjet ćemo u državi koja će biti izrazito desno orijentirana. Nevezano za to tko će se s kim dogovoriti, jasno je da će ultranacionalisti bio dio vlasti u RH, što je najveća pljuska svim glasačima u Republici Hrvatskoj, a pogotovo nama u Istri, kazao je Glavičić danas na Vinežu i dodao:
- Općenarodni ustanak 1943. godine podignut je upravo protiv fašizma i upravo zbog toga je cijela Istra pripojena matici domovini Hrvatskoj, da bi danas, na mala vrata, puzajući kroz Učku, kod nas opet dolazio i osvajao nas. I što je najgore od svega, svi šutimo o tome. To je naša najveća tragedija.
Glavičić je potom prozvao sve one koje razgovaraju, pregovaraju, dijele fotelje, dijele svoj i naš ponos. - Ovo je krivi put i put koji vodi u neke buduće marševe iz Rima, buduće Kristalne noći u Berlinu i slične gluposti. Upravo na ovom prostoru desila su se dva režima specifična po puno stvari to treba reći na glas i možda mi to vidimo malo bolje od drugih, poručio je Glavičić te zaključio:
- Sve ovo skupa će kratko trajati jer nešto što nema smisla nikada nije dugo trajalo. Imat ćemo ubrzo nove izbore i molim sve naše građane da budu mudriji i da shvate da se s njihovim glasom danas barata i zbog sitnih, osobnih interesa prodaju naše vrijednost, i naši ideali i sve ono za što je poginuo 1.341 čovjek na Labinštini i 17 tisuća Istrijana. Pitamo se ima li to smisla ili će se stvari postaviti na bolje? Moramo biti puno glasniji, Istra mora dignuti taj glas, mora držati do sebe i ne zaboraviti da smo do ovoga došli krvlju naših noneta i sada je na nama red da to sačuvamo, a kako sada radimo? Radimo katastrofalno loše! Probudimo se, borimo se za svoje ideale i na kraju ćemo se za njih izboriti, zaključio je Glavičić.
Mislim da bi djeca uz današnje tehnologije koje više nisu skupe stvorila neki vid kompetitivnosti i tjerale roditelje da ih vode na sve više lokacija diljem Istre kako bi 'polovila' te ptice, te osjetila tu vrstu lova bez fizičkog kontakta i tako bi se naučila i obzirnosti prema divljem svijetu, veli o benefitima promatranja ptica Vanja Puškarić
Žiri je od devet pristiglih zbirki za drugi krug natječaja odabrao tri sljedeća naslova: Tamara Bilankov: „Iz kuće po kojoj pada kiša" (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb), Marija Marković: „Habia Rubica" (Raštan izdavaštvo, Beograd) i Olivera Mitić: „Kitovi koji imaju drugačije frekvencije" (Plato izdavaštvo, Beograd)
In tela seconda metà dei anni Ottanta, co 'l mondo el stava per cambiar, el discorso de recupero e del novo posizionamento dell'italianità che proponeva i giovani Taliani de l'Istria e de Fiume indicava che i se gaveva messo in serca dela democrassia, proponendo el multiculuralismo e 'l multilinguismo come una richessa culturale de tuto el teritorio * Tanti dei colaboratori de “Panorama Giovani”, una volta cressudi, i xe diventati diringenti della CNI, giornalisti, professori universitari, poeti e scritori
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
