Najveća vijest s izbora za Hrvatski sabor u osmoj izbornoj jedinici svakako je podbačaj IDS-a koji je osvojio samo dva mandata. Od trećeg ih je dijelilo tek 79 glasova. Slabu utjehu im pruža podatak da su i taj drugi mandat osvojili samo zbog tridesetak preferencijalnih glasova viška Lorisa Peršurića. Lako se moglo dogoditi da jutro nakon izbora IDS dočeka samo s jednim mandatom.
Trend pada IDS-a primjetan je već godinama ali se ta činjenica dosad vješto krila. Kada su 2016. godine zadnji put sami izašli na parlamentarne izbore osvojili su 22,79 posto glasova. Preciznije prikupili su 40.725 od 182.204 glasova. To im je donijelo tri mandata.
Prije četiri godine, na izbore 2020. išli su s SDP-om i osvojili tri mandata isključivo zato jer je SDP Davora Bernardića bio iznimno darežljiv.
Na prekjučerašnjim izborima dobili su 32.727 od 211.109 mogućih glasova. Na izbore je u odnosu na 2016. godinu izašlo 30.000 birača više, a u odnosu na 2020. čak 53.000 glasača više. Od te superizlaznosti IDS nije imao nikakve koristi. Štoviše, uz znatno veću izlaznost osvojili su čak 8.000 glasova manje nego prije osam godina.
Osvojenih 15,92 posto glasova donijelo je samo dva saborska mandata što je povijesni neuspjeh. Da je Darijo Vasilić iz PGS-a dobio samo tridesetak glasova više, katastrofa bi tek bila potpuna. IDS bi tada imao samo jedan mandat.
Na putu prema dole: Pula kao ogledalo IDS-ovog propadanja
Dobra ilustracija silaznog trenda je rezultat IDS-a u Puli gdje je stranka ostvarila tek malo bolji rezultat od HDZ-a (IDS 4609- HDZ4051). Pad je posebno vidljiv ako brojke usporedimo s 2016. godinom kada je IDS osvojio 8.122 glasa, odnosno gotovo dvostruko više.
Koliko je IDS-u nevažna Pula pokazuje i podatak da je na stranačkoj izbornoj listi bila samo jedna osoba iz najvećeg istarskog grada, Helga Može. Ona je dobila punih 159 glasova što je samo tek jedan od pokazatelja sustavnog i dugogodišnjeg IDS-ovog zapostavljanja južne Istre, Pule i Puljštine.
Najveća stranačka snaga trenutno je u Poreču. Očito je da u stranci najveću težinu ovih dana ima Loris Peršurić. On je ispred IDS-a u Poreču uvjerljivo pobijedio sve stranke i osobno osvojio 2.500 glasova.
Peršurić je trenutačno najjači političar IDS-a, svojevrsna budućnost te stranke. Naravno, pitanje ima li on snage, pa čak i volje, izaći iz sjene drugog Porečana, počasnog predsjednika Ivana Jakovčića.
Dalibor Paus to nije uspio. Sada je svima jasno da aktualni predsjednik IDS-a u tri godine nije uspio sa stranke skinuti koruptivnu stigmu. Ruke su mu jednim dijelom bile vezane i činjenicom da je na mjesto predsjednika stranke došao pozadinskim kombinatorikom Ivana Jakovčića. Iako je obećao da će dati ostavku ako liste koju vodi ne ostvari tri mandata, dan nakon izbora, u Ninovom stilu, to nije učinio.
Ako je Peršurić zablistao, s druge strane, potpuno je podbacio rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga koji je u svom gradu dobio tek 748 glasova.
Očekivanih šest mandata SDP-a
Lista SDP-a predvođena Peđom Grbinom u osmoj izbornoj osvojila je očekivanih šest mandata koji bi se vjerojatno pretvorili u sedam da nisu odustali od Katarine Peović. Grbin je kao predsjednik stranke ponovio 20.000 osvojenih glasova s prošlih izbora.
Gledajući Istru vrlo dobar rezultat ostvarila je Sanja Radolović koja je s 3.250 glasova ostvarila četvrti stranački najbolji rezultat iza Grbina, Komadine i Mirele Ahmetović. Tu je i Bojana Puzigaća iz Buja koja je s 12-tog mjesta na listi ostvarila šesti najbolji rezultat.
Možemo! umalo do drugog mandata
Stranka Možemo! dobila 21.058 glasova uz udio u ukupnim glasovima od 10.24 posto, što je značajno više nego 2020. godine kada su imali 13.130 glasova ili 8,49 posto. Valja naglasiti da su tada išli na izbore u široj lijevoj koaliciji u kojoj bila i Radnička fronta.
U Sabor ide Dušica Radojčić a za drugi mandat, koji bi išao Suzani Jašić, navodno im je falilo oko 400 glasova. Radojčić je dobila potporu 2.643, a Jašić 1.342 glasača.
Butković spasio HDZ
HDZ se u sudačkoj nadoknadi provukao kroz ušicu igle. Četvrti mandat osvojen je u zoru. Znakovito je da, dok su u igri bili samo tri mandata, Olega Butkovića nije bilo na pozornici u stranačkom stožeru. Tri mandata značilo bi izborni poraz u osmoj izbornoj jedinici a time i puno lošiju poziciju Olega Butkovića u HDZ-u i Vladi gdje bi teško mogao računati na iste pozicije kao dosad.
HDZ-ova zvijezda tijekom izborne kampanje, Oleg Butković, osvojio je 19.646 glasova dok je 2020. ostvario 12.856 glasova. Velika izlaznost i velika medijska vidljivost u kampanji donijela mu je 7.000 glasova više.
Osrednjem rezultatu HDZ-a u osmoj izbornoj svakako je doprinio koruptivni teret Antona Klimana. Glasači su ga zbog skandala u Barbarigi kaznili s 1.000 glasova manje nego prije četiri godine. U stranci su danas svjesni da bi puno bolje prošli da je Irena Hrstić na listi bila na nekom višem mjestu. Hrstić je s petog mjesta osvojila solidnih 1.452 glasa.
Boljem rezultatu sigurno nije doprinijela Iliriana Croata Medur koja u Umagu godinama koalira s SDP-om. Ona je od svih kandidata na listi HDZ-a ostvarila nagori rezultat, dobila je vrlo skromnih 124 glasa, u svom Umagu tek 40.
MOST ostao na Miletiću
Most je, slično kao i na izborima 2020. godine, ponovio oko 11.500 glasova. Tada je to bilo 6,48 posto, prekjučer tek jedva dostatnih 5,7 posto. U Sabor ponovno ulazi Marin Miletić.
Most od veće izlaznosti nije imao previše koristi. Tome je sigurno pridonijelo i bliska suradnja drugog čovjeka s MOST-ove liste, Ivana Vidovića, s umaškim gradonačelnikom Bassaneseom. Ipak, vrijedi istaći da je Vidović u Umagu osvojio treći najbolji pojedinačni rezultat, iza Grbina i Butkovića.
Republika podbacila
Pravi debakl u osmoj izbornoj jedinici doživjela Republika Damira Vanđelića osvojivši tek 1,88 posto glasova čime nisu dobacili ni blizu prijelaznog praga. Dok je Gordana Deranja osvojila solidnih 1.165 glasova, Damir Prhat osvojio je samo 175. Još gore je prošao umaški vijećnik Damir Grunbaum, još jedan iz Bassanese networka. Bivši član Živog zida dobio je tek 50 glasova, u svom Umagu samo 16.
