Uljanik mora ostati kao centar industrije i gospodarstva

Na sinoćnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Pule vijećnici su većinom od 13 glasova, uz pet suzdržanih, prihvatili zaključak kojim Grad Pula izražava podršku Uljaniku i opstanku brodogradnje kao strateškoj djelatnosti koja je nedjeljiva od Pule i Puljana. Istovremeno, ovim se zaključkom određuje da će delegacija Grada, predvođena gradonačelnikom, zatražiti što hitnije sastanak s ministrom gospodarstva i hrvatskim premijerom kako bi dogovorili može li Vlada Gradu prepustiti mali vlasnički udio u Uljanik brodogradnji 1856 kako bi mogli sudjelovati u radu Skupštine i tako iz prve ruke dobiti sve mjerodavne informacije o sudbini ovog posrnulog diva.

Takva je inicijativa pred vijećnike došla na inicijativu vijećnika platforme Možemo! Pula, a zeleno svijetlo dao je i Odbor za gospodarstvo. Stoga je uvodno cilj ovakvog zaključka pojasnila vijećnica Možemo Dušica Radojčić te naglasila da vjeruje kako Uljanik može imati važnu ulogu i u budućem razdoblju Pule.

Dušica Radojčić

- Negativne okolnosti dovele su brodogradnju u tešku situaciju pa se spominjalo gašenje i prenamjenu prostora u turističke svrhe pa su mnogi danas skeptični oko podrške brodogradnji i Uljaniku. Međutim, brodogradnja je bila ponos Pule i Hrvatske, i u intelektualnom i u tehničkom smislu. Neće vjerojatno više nikada imati onu veličinu koju je imala, ali ulaganje u brodogradnju ima smisla, ta djelatnost nudi široku paletu zanimanja, može zadržati mlade stručne kadrove u ovom gradu, naglasila je Radojčić te ponovila kako jer i Europska unija promijenila retoriku i, umjesto privatizacije, sada zagovara ulaganja i drži je strateški važnom za cijelu Europu, potiče inovacije i visoko sofisticirane tehnologije.

EU promijenila politiku prema brodogradnji

- Nedavno, unatrag mjesec dana EU Parlament donio je Strategiju o lukama gdje je ukazao na važnost luke, brodogradnje i cijelog lanca opskrbe. Brodogradnja je i politička industrija pa je pitanje političke potpore od velikog značaj u Europskoj uniji i po tome ne odstupa niti Hrvatska, rezimirala je Radojčić.

Smatra da je Vlada RH odgovorna za sudbinu Uljanika, ali kako niti Grad ne smije ostati što strani i zato su krenuli s inicijativom da pokažu kako je Uljanik značajan za Pulu i kako bi mu dali i tu političku podršku.

- Osim deklarativne podrške da pokažemo i konkretne korake kako Grad ne bi bio u ulozi nijemog promatrača. Vlada je otvorila novu firmu, istina, ali bez neke stvarne želje da brodogradnja u Puli opstane jer plan razvoja nije postojao, kao niti industrijska strategija unutar koje bi se pozicionirana brodogradnja i reorganizirala djelatnost. Smrt Uljanika bila bi velika tragedija za grad i šteta za interese Republike Hrvatske, pogotovo kada vidimo uspjehe naših projektanata i drugih stručnjaka u sektoru brodogradnje. Zato ovom inicijativom želimo reći da brodogradnja u Puli nije samo baština grada, već da je to neizostavan stup razvoja, rekla je Radojčić i pročitala poruku direktora drugog manjeg brodogradilišta Motortech consultinga Livija Bolkovića koji je također naglasio da je i njima u interesu da Uljanik funkcionira te je ponudio pomoć. 

- U interesu Republike Hrvatske je ulaganje u brodogradnju i nastavak proizvodnje u Uljaniku, kao što to rade i druge članice EU. Uljanik mora pratiti tendencije na tržištu i naći svoju nišu. U slučaju da se ne pronađe ozbiljan kupac, Država mora putem jamstava banaka ili HABOR-a, provesti dokapitalizaciju i restrukturirati tvrtku, rekla je na kraju Radojčić.

Samir Hadžić

Samir Hadžić, direktor "Uljanik brodogradnje 1856", osvrnuo se na značaj brodogradilišta s kojim su odrastale mnoge generacije Puljana. Kako je rekao, nakon utvrđivanja početnog kapitala i osnivanja nove firme, 50, 60 radnika iz pepela je složilo brodogradilište i krenuli su s prvim poslovima.

- Odmah u startu bilo je jasno da će doći dan kada će se prodavati udjeli i do toga smo došli. I stali. Prošlo je 15 mjeseci i ovo je sada 6 ili 7 prodaja nakon odbijanja prodaje, a mi nemamo većinskog vlasnika. Posla ima, a dok drugi muku muče s kapacitetom, mi i kapacitet imamo. Imali smo i zainteresiranog investitora. Međutim, on treba podršku države i ministarstva, Vlade... I u ovom trenutku je sve stalo. Jasno je da Grad Pula nema mogućnosti, niti pravne niti na drugi način, odlučivati o ovome svemu. Međutim, nisu Uljanik i Pula jedini s ovakvim problemima, ali drugi gradovi lobiraju i guraju svoja rješenja. A Uljanik je u Puli prevruća tema i takav angažman oko opstanka Uljanika tu ne primjećujem. Zato ću, nakon ovog zaključka, zamoliti svih, i naše saborske zastupnike, da lobiraju i naprave sve što mogu, da ne budemo 'ničiji' nego da se zna da Grad daje podršku Uljaniku oko kojeg je nastao. Ako ostanemo samo turistički grad, neće to biti ona Pula koju poznajemo. Postat ćemo izletište. To su činjenice, ali nisu nepromjenjive. Licitacija je bila, zainteresirani investitori prošli su dubinsko snimanje, iskazali interes i čekali odgovor ministarstva za daljnje kontakte. I toga nije bilo pa se investicija čini nesigurnom i investitori su odustali, rekao je Hadžić, a gradnju šetnice kroz Uljanik usporedio s gradnjom bazena usred pustinje. - U industrijskoj zoni se radi. Ako je ne želite usred grad, maknite je i zatvorite proizvodnju, ali se nadam da vam to nije cilj! Nadam se da ćemo idući put pričati o Uljaniku u pozitivnom tonu, rezimirao je Hadžić.

Smiljko Rudan, profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu govorio je o budućnosti brodogradnje.

- Velika brodogradilišta imaju veliki potencijal. No, u Hrvatskoj se veliki brodovi ne rade iako na svaki iznos uloženog novaca u brodogradilišta, generira se tri puta veći prihod. Sama brodogradnja može biti niskoprofitabilna, ali generira profit u okruženju. Kada se govori globalno o brodogradnji trend je smanjenje emisije CO2, dekarbonizacija. Svi brodovi danas plove na fosilna goriva, a ona koja su u narudžbama imat će moderne tehnologije. Dakle, visoka tehnologija, robotizacija, to su tehnologije budućnosti i kao takve bit će implementirane i u brodove, rekao je prof. Rudan.

Prof. Smiljko Rudan

Naglasio je i kako se danas u Europi grade isključivo putnički brodovi, što je jedna uska niša u kojoj se Europa našla. Međutim, sada su se počeli graditi i na azijskom tržištu što je izazvalo poprilično veliku zabrinutost.

- Ako Europska unija ne bude ništa poduzela, unutar deset godina sav transport obavljat će se brodovima iz azijskih brodogradilišta. To strateški nema smisla. Europa treba, osim malih i putničkih, graditi i velike brodove. Dakle, orijentacija treba iz strateških razloga biti prema gradnji velikih brodova, rekao je Rudan te se osvrnuo na brodograđevnu industriju "četiri nula", odnosno nov način gradnje baziran na tehnologijama sve do postizanja klimatski neutralnih brodova do 2050. godine.

- Mi iz Pule jako dobro znamo što je velika brodogradnja. Živjeli smo i živimo s Uljanikom, ali trebamo premostiti ovaj trenutak kada je brodogradnja na dosta niskim granama. Ali prošlost nas uči da brodogradnja ima uspone i padove, zato trebamo sada premostiti ovaj trenutak, trebamo prenositi znanja i među mladima sačuvati percepciju o brodogradnji kao propulzivnoj djelatnosti. U Puli se trebaju zato očuvati navozi jer doći će vrijeme kada će brodogradnja krenuti i, ako ne bude navoza, tko će tada podići opet te kapacitete. Kao rijetko koja zemlja koja zna to raditi, ne smijemo odustati od toga. Brodogradnja je teška industrija, ali u tome i jeste stvar. Ne možemo raditi nešto toliko složeno i zahtjevno, a da bude lako. To ne ide! I tu poruku treba širiti dok ne budu bolja vremena kada će brodogradnja govoriti sama za sebe, rekao je na kraju prof. Rudan.

Davor Vuković

"Ne možemo se dogovoriti tko će u Zagreb, a spašavali bi Uljanik"

Vijećnik Davor Vuković iznio je prijedlog zaključka Odbora za gospodarstvo kojem i predsjeda te pročitao kako "Grad Pula smatra brodogradnju od posebnog strateškog interesa koju će poticati i razvijati". Od Vlade RH traži se da prenese udio u vlasništvu u minimalnom iznosu da Grad dobije pravo glasa na skupštini te se ovlašćuje delegacija koja se sastoji od gradonačelnika i predsjednik klubova vijećnika u Gradskom vijeću da zatraže susret s ministrom i premijerom. No, vijećnik HDZ-a Sean Soldatić podnio je amandman da se umjesto predsjednika klubova u sastavu delegacije nađu članovi Odbora za gospodarstvo. Iako se i ovome povela rasprava, amandman je u konačnici i prihvaćen.

- Ne možemo se složiti oko toga tko će ići u Zagreb, a mislimo spasiti Uljanik?!, rekao je uvodno Valter Boljunčić u ime Kluba vijećnika IDS-a. - Uljanik je bitan i kao gospodarstvo i kao površina koju zauzima u gradu. Pokušavamo osnovati novi inovacijski centar, a imamo infrastrukturu na kojoj se mogu raditi svemirski brodovi. Treba obnoviti brodogradnju, ali na nekom višem nivou, brodogradnja treba ostati na navozima, ali tu ima mjesta i za robotiku, za solarnu energiju, treba uvesti nove tehnologije, informatiku, računarstvo... I Tehnomont ima problema s prostorom pa bi i oni mogli na manjem dijelu raditi tu brodove. Uljanik mora ostati kao centar industrije i gospodarstva. Mogli bi tu imati poduzetničke aktivnosti, imamo cijeli niz malih poduzeća ili biroa koji mogu biti vezani za brod i oko broda. Priča o Uljaniku bi trebala biti iznad toga tko će ići u Zagreb. Stav Vijeća bi trebao biti da podržavamo industriju, nove tehnologije, brodogradnju i da da pretvorimo taj dio u industrijski kompleks, čak i zajedno s državom, da mi kao Grad damo sredstva za stipendiranje studenata na brodogradnji, recimo. Da se pokrene i održi proizvodnja u Uljaniku i ako je pitanje novaca, ja sam prvi da se za to dignu porezi, rekao je Boljunčić te dodao kako u Zagreb treba ići sa stavom da zajedno s državom moraju stati iza Uprave Uljanika, ali i ponuditi ministru konkretne stvari poput osnivanja centra za inovacije i, eventualno, kod privlačenja radnika, da će Grad osigurati stanove, zamijeniti dug za komunalnu naknadu za te udjele u vlasništvu...

Valter Boljunčić

Takav entuzijazam nije dijelio vijećnik SDP-a Igor Belas koji je rekao da kao Grad ne mogu ništa učiniti jer je vlasnik u Zagrebu.

- Sve ovo super zvuči, treba razgovarat i predlagat ali odlučivati ne možemo jer su glavni igrači u Zagrebu i oni moraju doći u Pulu. Oni moraju pokazati mali interes za nas. Možda su danas ovdje trebali biti i župan i predsjednici komora, rezimirao je Belas.

I dok su se vijećnici iz redova Možemo! Pula trudili pokazati i dokazati da Grad više ne bi trebao biti pasivni promatrač onoga što se događa u i oko Uljanika, drugi su vijećnici isticali kako se ovako skupljaju jeftini politički bodovi, kako je prekasno za ovakve inicijative te kako nitko nije protiv Uljanika, ali da je manevarski prostor sužen, zapravo nepostojeći. Radojčić je pritom apelirala na svih koliko je važno ići u Zagreb i pokazati to jedno političko zajedništvo.

Vijećnik Nezavisne liste Filipa Zoričića Dušanko Babić napao je Radojčić za politikanstvo i to je pokrenulo lavinu rasprava, replika, reagiranja na replike...

Gradonačelnik Filip Zoričić

- Čemu donošenje ovakvih zaključaka kada je vlasnik Uljanika država i na temelju koje poslovne prakse mislite da će država pristati na prijenos vlasništva da bi netko iz Pule sjedio na skupštini i bio informiraniji. Treba donijeti drugi zaključak da Uljanik tone jer je država postavila nesposobni menadžment i to je glavno pitanje za ovo Gradsko vijeće, zašto je nekompetentna bivša uprava postavljena i dovela Uljanik do ovoga danas, rekao je vijećnik Ivan Žagar (NL Filip Zoričić). 

Vijećnik Milan Rašula rekao je da bi u delegaciji volio vidjeti Gordanu Deranja, Livia Bolkovića, nekoga iz projektantskog ureda ili iz "ex Uljanika", što su neki vijećnici i pozdravili, a Radojčić još jednom objasnila da nema prepreka da se delegacija i upotpuni.

Noel Mirković dodao je da potencijal kakav ima Uljanik, turizam nikada neće imati te da je došlo vrijeme da se preuzme politička odgovornost što je falilo bivšim sazivima Gradskog vijeća.

- Uljanik može biti pogon za nešto i nepojmljivo danas. Ne vidim razlog da tu političku odgovornost ne preuzmemo danas. Samo jedinstveni bit ćemo ozbiljno shvaćeni u Zagrebu. Nama je to životno pitanje, Zagrebu možda nije, rekao je Mirković.

Noel Mirković