Hrvatska četvrta u EU-u po ulovu ribe u Sredozemnom i Crnom moru

Hrvatska ribarska flota ostvarila je 14 posto ukupnog ulova članica Europske unije u Sredozemnom i Crnom moru u 2025. godini, čime se svrstala među četiri vodeće članice EU-a na tom ribolovnom području, pokazuju zadnji podaci Eurostata.

Hrvatski ribari ostvarili su prošle godine 14 posto ukupnog ulova ribarskih flota Europske unije u Sredozemnom i Crnom moru, dok je najveći udio imala Italija s gotovo 40 posto, objavio je ranije ovog tjedna europski statistički ured Eurostat.

Prema podacima za 2025. godinu, na drugom mjestu nalazi se Španjolska s 22 posto ukupnog ulova, a na trećem Grčka s 15 posto. Hrvatska je četvrta s udjelom od 14 posto.

Riječ je o udjelima u ukupnom ulovu ribarskih flota članica EU-a na tom ribolovnom području, a ne o ukupnom ulovu svih država koje ribare u Sredozemnom i Crnom moru.

Sredozemno i Crno more činili su oko osam posto ukupnog ulova ribarskih flota EU-a u sedam morskih područja obuhvaćenih europskom statistikom. Najzastupljenije vrste bile su srdele, s 19 posto, i inćuni, sa 16 posto ukupnog ulova na tom području.

Eurostat procjenjuje da su ribarske flote država članica EU-a tijekom 2025. ukupno ulovile oko 3,3 milijuna tona ribe i drugih morskih organizama. Time je nastavljen dugogodišnji trend smanjenja ulova, koji je 2018. iznosio oko 4,6 milijuna tona.

Najveći dio europskog ulova, čak 72 posto, ostvaren je u sjeveroistočnom Atlantiku. Ondje su najzastupljenije vrste bile haringa, s 18 posto, ugotica pučinka sa 17 posto, papalina s 15 posto i skuša s devet posto.

Prema količini ukupnog ulova među članicama EU-a prednjačila je Španjolska s udjelom od 21 posto, a slijedile su Danska sa 16 posto i Francuska s 14 posto.

Vrijednost proizvoda ribarstva iskrcanih u lukama EU-a tijekom 2025. iznosila je približno 5,5 milijardi eura, što je gotovo jednako vrijednosti iz prethodne godine.

Najveći udio u vrijednosti iskrcane ribe i drugih proizvoda ribarstva imala je Španjolska, 31 posto, zatim Francuska s 18 posto i Italija s 12 posto.

Eurostat pritom razlikuje ukupni ulov od iskrcanih količina. Ulov obuhvaća sve morske organizme izvađene tijekom ribolova, dok se iskrcaj odnosi na proizvode koji su dopremljeni na kopno. Dio ulova može biti odbačen, prerađen ili potrošen na plovilu.

Prema Eurostatovim podacima, ribarska flota EU-a nastavila se smanjivati te je 2025. brojila 68.318 aktivnih plovila, odnosno 13,3 posto manje nego 2016. godine.