Hrvatska na 43. mjestu prema globalnom inovacijskom indeksu

Hrvatska je na 43. mjestu od 133 gospodarstva, prema 17. izdanju globalnoga inovacijskog indeksa (GII) koji je predstavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), prenosi u srijedu Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV).

To je nominalno nešto niže nego prošlih godina kada je Hrvatska bila na 41. odnosno 42. mjestu, ali s obzirom na međugodišnje razlike u dostupnosti podataka i promjenama metodologije rezultati nisu potpuno usporedivi.

Na temelju dosadašnjih rezultata može se zaključiti da je Hrvatska godinama stabilizirana na ljestvici, između 41. i 45. mjesta, kažu u DZIV-u.

Prema ovogodišnjem GII-ju Hrvatska je na 37. mjestu u skupini 51 zemlje s visokim dohotkom, te na 27. mjestu među 39 gospodarstava u Europi.

U odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), inovacijski učinak Hrvatske je niži od očekivanog za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska je poboljšala rezultate i proizvodi više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije.

Od sedam područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je prema ovogodišnjem GII-u napredovala i najbolje je rangirana u područjima  infrastrukture gdje zauzima 23. mjesto, rezultata znanja i tehnologije sa 32. mjestom i ljudskog kapitala i istraživanja u kojem je na 41. mjestu, a poboljšala se i u najslabijim područjima institucija (68.), poslovne sofisticiranosti (54.) i kreativnih rezultata (50.).

Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2024. godinu Švicarska već 14. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je druga, a Sjedinjene Američke Države treće. Slijede Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo i Koreja. Među najboljima su i Finska, Nizozemska, Njemačka i Danska.

U WIPO-vom 17. izdanju GII-a obuhvaćene su 133 zemlje i 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.

Izdanje za 2024. ukazuje na znatno ublažavanje vodećih pokazatelja buduće inovativne aktivnosti, uključujući pad ulaganja u inovacije u odnosu na prethodno razdoblje, od 2020. do 2022. godine.

Zbog većih kamatnih stopa, financiranje poduzetničkim kapitalom smanjeno je za oko 40 posto u 2023. godini, a zamjetan je pad rashoda za istraživanje i razvoj te pad broja međunarodnih patentnih prijava i znanstvenih publikacija na predpandemijsku razinu.