U odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), inovacijski učinak Hrvatske je niži od očekivanog za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska je poboljšala rezultate i proizvodi više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije
U odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), inovacijski učinak Hrvatske je niži od očekivanog za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska je poboljšala rezultate i proizvodi više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije
Hrvatska je na 43. mjestu od 133 gospodarstva, prema 17. izdanju globalnoga inovacijskog indeksa (GII) koji je predstavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), prenosi u srijedu Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV).
To je nominalno nešto niže nego prošlih godina kada je Hrvatska bila na 41. odnosno 42. mjestu, ali s obzirom na međugodišnje razlike u dostupnosti podataka i promjenama metodologije rezultati nisu potpuno usporedivi.
Na temelju dosadašnjih rezultata može se zaključiti da je Hrvatska godinama stabilizirana na ljestvici, između 41. i 45. mjesta, kažu u DZIV-u.
Prema ovogodišnjem GII-ju Hrvatska je na 37. mjestu u skupini 51 zemlje s visokim dohotkom, te na 27. mjestu među 39 gospodarstava u Europi.
U odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), inovacijski učinak Hrvatske je niži od očekivanog za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska je poboljšala rezultate i proizvodi više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije.
Od sedam područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je prema ovogodišnjem GII-u napredovala i najbolje je rangirana u područjima infrastrukture gdje zauzima 23. mjesto, rezultata znanja i tehnologije sa 32. mjestom i ljudskog kapitala i istraživanja u kojem je na 41. mjestu, a poboljšala se i u najslabijim područjima institucija (68.), poslovne sofisticiranosti (54.) i kreativnih rezultata (50.).
Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2024. godinu Švicarska već 14. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je druga, a Sjedinjene Američke Države treće. Slijede Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo i Koreja. Među najboljima su i Finska, Nizozemska, Njemačka i Danska.
U WIPO-vom 17. izdanju GII-a obuhvaćene su 133 zemlje i 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.
Izdanje za 2024. ukazuje na znatno ublažavanje vodećih pokazatelja buduće inovativne aktivnosti, uključujući pad ulaganja u inovacije u odnosu na prethodno razdoblje, od 2020. do 2022. godine.
Zbog većih kamatnih stopa, financiranje poduzetničkim kapitalom smanjeno je za oko 40 posto u 2023. godini, a zamjetan je pad rashoda za istraživanje i razvoj te pad broja međunarodnih patentnih prijava i znanstvenih publikacija na predpandemijsku razinu.
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Vjetar na kopnu slab. Na Jadranu umjerena, podno Velebita i jaka bura, prema otvorenom moru popodne i umjeren sjeverozapadnjak
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
