Hrvatska praktički ostala bez brodogradnje: Uljanik prelazi u turske ruke, sindikati upozoravaju na posljedice

Hrvatska brodogradnja, nekada jedna od najvažnijih izvoznih industrija, danas je svedena na ostatke nekadašnjih velikih brodogradilišta. Dok se u domaćim škverovima gradi sve manje brodova, posljednjih mjeseci odvija se reprivatizacija riječkog 3. maja i pulskog Uljanika. Istodobno, Istodobno, Ministarstvo obrane tužilo je splitski Brodosplit zbog višegodišnjeg spora oko isporuke vojnih ophodnih brodova, objavljuje hrvatsko izdanje njemačkog međunarodnog medija Deutsche Welle (DW

Za razliku od Hrvatske, koja nastavlja s prodajom brodogradilišta, brojne države Europske unije ponovno jačaju svoju prisutnost u tom sektoru. Na europskoj razini osnovan je i Savez za brodogradnju, čiji je cilj bolja koordinacija i razvoj industrije.

Profesor političke ekonomije i političke sociologije Marko Grdešić smatra da je Hrvatska propustila priliku za obnovu brodogradnje kroz ozbiljniju industrijsku politiku. Prema njegovim riječima, zastarjela tehnologija, gubitak stručnih kadrova i nedostatak političke volje doveli su do postupnog urušavanja sektora koji je nekada proizvodio visokokvalitetne izvozne proizvode.

„Velika je šteta što se pustilo da to ovako propadne. Nije lako sagraditi uspješan izvozni sektor. Osula se ekspertiza, inženjeri radije odlaze raditi drugdje“, upozorio je Grdešić za Deutsche Welle.

Posebno je kritičan Boris Cerovac, voditelj pulskog ureda Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske, koji smatra da Hrvatska praktički više nema vlastitu brodogradnju.

„Brodosplit ne radi valjda ništa, za Brodotrogir ne znamo ni postoji li, šibensko brodogradilište i veći dio riječkog je preuzeo slovenski vlasnik, remontni Lenac je talijanski, a mi prelazimo u turske ruke. I onda ministar gospodarstva RH Ante Šušnjar izjavljuje da je to – renesansa“, izjavio je Cerovac.

Posebno ga zabrinjava činjenica da je pulski Uljanik prodan za svega oko 12 milijuna eura, kao i nedostatak informacija o obvezama budućih vlasnika. Sindikati, naime, još uvijek ne znaju što je država točno dogovorila s kupcima brodogradilišta.

Cerovac upozorava i na dugoročne posljedice hrvatskog oslanjanja na turizam i trgovinu, uz istodobno zanemarivanje industrijske proizvodnje. Smatra da Hrvatska, kao pomorska zemlja s dugom brodograđevnom tradicijom, ne bi smjela odustati od vlastitih proizvodnih kapaciteta.

„Htjeli bismo znati, a ne zna se sve ni za 3. Maj i Slovence. Najžalosnije je kad se tako tretiraju radnici koji su nositelji svega u industriji. Tražili smo da se inzistira na nekakvim jamstvima na barem pet godina roka, ali ignoriraju nas“, poručio je Cerovac.

Dodao je da sindikati neće odustati od borbe za prava radnika i budućnost brodogradnje, upozoravajući da bi država morala pokazati znatno veću odgovornost prema industriji i ljudima koji su je desetljećima održavali.