Komisija traži analize, podatke i dokaze o procjeni učinka, a SMOi zahtijeva javnu objavu odgovora Komisiji

Europska komisija zatražila je od Hrvatske dodatno očitovanje o prijedlogu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, posebno o mogućoj diskriminaciji iznajmljivača prema prebivalištu i usklađenosti obvezne rekategorizacije svakih deset godina s Direktivom o uslugama. Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače – SMOi prethodno je podnijela službeni prigovor kroz sustav TRIS, a preko tisuću iznajmljivača obratilo se Komisiji upozoravajući na posljedice predloženih odredbi,obzirom da njihovi prigovori kroz sustav eSavjetovanja nisu uvaženi.

  
SMOi je Ministarstvu turizma i sporta, Ministarstvu gospodarstva i Vladi uputio zahtjev za pristup informacijama: zatražen je uvid u odgovor koji je poslan Komisiji, kao i procjena učinka i druge podloge koje su korištene za odgovor Europskoj komisiji, analizu troškova i koristi, analizu proporcionalnosti, razmatrane alternativne manje restriktivne mjere te dokumentaciju o konzultacijama s pogođenim dionicima na kojima temelje predložene mjere.  Ako odgovor nije dostavljen ili analize nisu izrađene, Udruga traži da se to jasno navede.

Komisija traži objašnjenja za dva sporna članka zakona: status domaćina i obaveznu rekategorizaciju. Komisija posebno traži:

• za članak 30. — procjenu mogućeg diskriminirajućeg učinka razlikovanja iznajmljivača prema prijavljenom prebivalištu odnosno boravištu u županiji ili na otoku Pagu gdje se smještaj nalazi;
• za članak 38. — procjenu usklađenosti obavezne rekategorizacije svakih deset godina s člankom 11. Direktive o uslugama, koji uređuje trajanje odobrenja za obavljanje djelatnosti. Hrvatske vlasti odgovorile su 12. kolovoza na prvi zahtjev Komisije, nakon čega je Komisija zatražila dodatna objašnjenja kako bi dovršila provjeru usklađenosti nacrta s europskim pravom. Rok za novi odgovor bio je 10. rujna 2026.

Ograničenja moraju imati konkretno opravdanje

Komisija podsjeća da ograničenja kratkoročnog najma moraju biti opravdana javnim interesom, nediskriminirajuća i razmjerna — ne smiju biti stroža nego što je potrebno za postizanje cilja.
Pozivajući se na presudu Cali Apartments, ističe da je Sud EU-a u tom slučaju uzeo u obzir konkretne dokaze o utjecaju kratkoročnog najma na dugoročne najamnine. Mjere su se odnosile na određene četvrti s izraženim stambenim problemima i na objekte koji nisu glavno boravište iznajmljivača. Time Komisija naglašava važnost podataka o stvarnom problemu, području na kojem postoji i objektima na koje se ograničenja primjenjuju.

Zahtjev SMOi-ja obuhvaća odgovor Komisiji i argumentaciju koja pokazuje zašto je rekategorizacija svakih deset godina potrebna, koliko će koštati iznajmljivače i čime se opravdava njihovo različito postupanje prema prebivalištu. Traže se i procjene posljedica za poslovanje, razmatrana blaža rješenja te dokumentacija o konzultacijama s pogođenim iznajmljivačima.

„Ne tražimo općenito obrazloženje ciljeva mjera, već stvarne dokumente, podatke i analize na kojima se temelje ove restrikcije i nove odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti", stoji u zahtjevu koji potpisuje predsjednik SMOi-ja Vedran Tomić.

Komisija još nije donijela konačan zaključak o neusklađenosti tih odredbi s pravom EU-a, no preispituje ih i traži dodatna objašnjenja, a SMOi zahtijeva  javnu objavu odgovora i dokaza kojima država opravdava mjere koje utječu na uvjete nastavka poslovanja iznajmljivača.