KOVILJKA AŠKIĆ: Kaštijun je nadomak stečaja. Što će se dogoditi ako doista tako i bude?

Na jučerašnjem prosvjedu na Portarati organizator Boris Kapuralin iznio je konkretan prijedlog djelomičnog rješenja problema smrada na Kaštijunu.

- Po zakonu Kaštijun mora primiti sav otpad koji dođe. Ali nigdje ne piše da ga mora primiti odmah. Već od ponedjeljka direktor Kaštijuna može reći: Trenutno ne možemo primiti otpad! Dok se ne osigura prijem čuvajte ga na svojoj lokaciji, u Rovinju ili Poreču, pa kad bude mjesta možete ga dovesti. To se može već od ponedjeljka, rekao je Kapuralin i izazvao gromoglasan aplauz prisutnih prosvjednika.

Županijska vijećnica i bivša članica Nadzornog odbora Kaštijuna Koviljka Aškić na svom je Facebooku detaljnije objasnila isti prijedlog.

- Građani Banjola, Vinkurana, Valdabeka i Medulina nemaju vremena čekati da se desi čudo i da svi istarski načelnici, gradonačelnici i župan shvate da je problem Kaštijuna i njihov problem i da treba graditi cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom u županiji. Koliko imam prilike čuti, nema interesa za gradnjom sortirnica, bioplinskih postrojenja, kompostana. Rovinj, Poreč, Umag - nada, ni glasa osim pozivanja na Zakon o gospodarenju otpadom koji kaže da su centri za gospodarenje otpadom DUŽNI preuzeti sav otpad, započela je Aškić i potom iznijela zanimljive detalje.

- Dok sam bila u Nadzornom odboru predlagalo se od strane tih gradova i njihovih komunalaca da Kaštijun uloži u bokseve - kontejnere na pretovarnim stanicama u kojima će višak otpada (ljeti) čekati svoj red za prijevoz i obradu na Kaštijunu! Dakle, prijedlog je da se potroši još nekoliko milijuna kuna, koje Kaštijun nema, umjesto da poduzmu sve kako bi smanjili količine otpada u svojim gradovima i općinama! Smrad koji se širi i danas (petak op.a.) dijelom sigurno dolazi i iz bala (zelene kocke) kojih sada ima na Kaštijunu oko 20.000, a njihovo bi zbrinjavanje koštalo 45.000.000 kuna! Što napraviti?, zapitala se Aškić.

- E pa, Kaštijun je dužan primiti sav otpad ali ne piše u zakonu da ih je dužan i obraditi. Primanje otpada događa se na pretovarnim stanicama (Pazin, Rovinj, Poreč, Labin, Buzet) - neka višak tamo i ostane! Gdje? Pa neka gospoda iz gradova koji najviše stvaraju otpada ulažu u bokseve ili neka istresaju otpad na plato, predložila je Aškić.

- Isto tako, da sam direktor, napravila bih tjedni raspored dovoza otpada po svakom komunalcu, a prema kapacitetu Kaštijuna, pa sve što imaju viška neka čeka - mjesec, dva, tri, četiri - i neka smrdi na pretovarnim stanicama! Buzet, Labin i Pazin neće imati problema! Isto tako, biootpad je najteži dio otpada (Talijani ga zovu UMIDO- mokro) i nije isto koliko prikolice sa otpadom teže, jer one teže imaju veći sadržaj biootpada, a on pravi probleme na Kaštijunu! Odredila bih prosječnu težinu kamiona i to zaprimala po sadašnjoj cijeni, a sve preko toga naplaćivala bih 5.000 po toni, napisala je Aškić.

- E pa neka onda nose i tovare biootpad i ne ulažu u smeđe kante, kompostane i bioplinska postrojenja i neka preuzimaju miješani otpad od hotela, kampova i ugostitelja u kojem ima 60 posto biootpada! Zašto težina? Vrlo je teško, nemoguće određivati udio biootpada vizualno ili kemijski i težina prikolica je najjednostavniji način! Dakle, hitno treba ići u izmjenu cjenika na Kaštijunu kako bi se uveli ovi navedeni kriteriji, a hitno treba ići i na potpisivanje novih ugovora kojima će briga o viškovima biti na komunalcima koji upravljaju pretovarnim stanicama! Gradonačelnik Pule mislio je da se može na miran način postići dogovor sa županom i jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj županiji, ali očito to ne ide, a Kaštijun je nadomak stečaja, tvrdi Koviljka Aškić i potom sama sebi postavila pitanje: Što bi se dogodilo da Kaštijun ode u stečaj?

- Isto što i s Uljanikom, mic po mic prodalo bi ga se za jednu kunu, a jednom kada bi ga kupio privatni kapital, nikoga se više ne bi pitalo hoće li ili neće prihvatiti cijenu od primjerice 3.000 kuna ili da li smrdi ili ne smrdi. U RH ima samo jedna tvrtka koja bi mogla kupiti Kaštijun, a ona je u vlasništvu Pripuza. Naravno, mogli bi se javiti i stranci, a onda je pitanje što bi sve dolazilo na Kaštijun, smatra Aškić.

- Blokada Kaštijuna automobilima? Najviše bi se ugrozilo Pulu, Medulin, Vodnjan i Fažanu jer oni ne idu na pretovarne stanice nego direktno na Kaštijun i gušili bi se u smradu, i u smeću! Vjerojatno bi ova rješenja rezultirala i sudskim procesima i takve odluke nije lako donijeti ali mislim da nema druge! U ovom slučaju vidim da od pakta nema ništa, pa vrijedi ona „BOLJE RAT NEGO PAKT”, zaključila je Koviljka Aškić. U dodatnom pojašnjenju na naš upit dodala je i sljedeće razmišljanje.

- Ovo nije stvar tehnologije nego politike i politika treba dati rješenje. Voljela bih znati, osim floskula, što o tome imaju za reći IDS, Možemo! i HDZ. Boris Miletić će reći i da treba novi društveni ugovor po kojem bi sve jedinice lokalne samouprave Istarske županije bile vlasnici. Kako bi se tek tada moglo donijeti ijednu odluku? (IDS bi imao većinu u skupštini). Filip Zoričić je mogao napraviti taj novi društveni ugovor i maknuti odgovornost sa sebe ali nije i to je pozitivno, ustvrdila je Aškić.

Pulski gradonačelnik na subotnjem prosvjedu

- Čitajući izvještaje s jučerašnjeg prosvjeda vidim da su tamo bili predstavnici svih političkih opcija. Problem Kaštijuna sada je prvenstveno političko pitanje i mislim da se oko odluke vezano za preuzimanje otpada na Kaštijunu, treba postići politički konsenzus svih stranaka u pulskom Gradskom vijeću. Trebalo bi sazvati tematsku sjednicu gradskog vijeća i JEDNOGLASNO donijeti odluke. U protivnom, političari će se prepucavati kao i do sada i sutra kritizirati gradonačelnika jer je svojim odlukama prouzročio sudske procese koji mogu biti posljedica odluka. Nema te stranke ni političke opcije koja može mirno i miroljubivo postići dogovor s jedincima lokalne samouprave u županiji, s Miletićem i Fondom za zaštitu okoliša. Dakle, ono što nam treba je zajednička odluka, bez potrebe za "hvatanjem" političkih poena i bez populističkih floskula, smatra Aškić čija smo razmišljanja najvećim dijelom prenijeli s njenog Facebooka.