Mi čekamo na čeki, u boški, a divlje svinje šetaju po selu, ali i gradu. To je problem, veli Diego Rosanda dodajući da su divlje životinje zbog nabujale gradnje počele gubiti svoje stanište i to je glavni razlog da se približavaju kućama.
Mi čekamo na čeki, u boški, a divlje svinje šetaju po selu, ali i gradu. To je problem, veli Diego Rosanda dodajući da su divlje životinje zbog nabujale gradnje počele gubiti svoje stanište i to je glavni razlog da se približavaju kućama.
Na rubnim dijelovima grada Pule svako toliko čuju se pucnjevi. Lovci su u šumama. Koliko daleko oni moraju biti od kuća pojasnio nam je tajnik lovačkog društva Istra Diego Rosanda.
- Na području Puljštine djeluju tri lovna društva, LD "Istra" koje lovi na području prema Medulinu, zatim "Union" koji djeluje prema Vodnjanu, do Fažane i Peroja i Lovačko društvo "Bena" čiji lovci love prema Šišanu, pojašnjava Rosanda dodajući da se, prema novim zakonskim odredbama, u naseljima koja imaju više od 10 tisuća stanovnika može loviti 300 metara od kuća.
U naseljima koja imaju manje od 10 tisuća stanovnika loviti se može već na udaljenosti od 100 metara od posljednjih kuća.
Na upit koje se dane lovi, Rosanda veli da svako lovačko društvo ima svoje određene dane, a oni konkretno love utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom.
- Naravno da uvijek gledamo loviti van naselja kako ne bi došli u konflikt s ljudima. Gledamo se maknuti od pješačkih staza, mjesta gdje ljudi šetaju, no problem je što su divlje svinje primjerice sve bliže naseljima.
Mi čekamo na čeki, u boški, a divlje svinje šetaju po selu, ali i gradu. To je problem, veli Rosanda dodajući da su divlje životinje zbog nabujale gradnje počele gubiti svoje stanište i to je glavni razlog da se približavaju kućama.
- Mi lovimo po dopuštenju Republike Hrvatske, svake godine dobijemo određeni broj koji smijemo ustrijeliti i preko toga ne smijemo loviti bez obzira na njihov broj, veli Rosanda.
Diego RosandaMi čekamo na čeki, u boški, a divlje svinje šetaju po selu, ali i gradu. To je problem, veli Rosanda dodajući da su divlje životinje zbog nabujale gradnje počele gubiti svoje stanište i to je glavni razlog da se približavaju kućama
Kao jedan od problema zašto divljač ulazi sve više u urbana područja navodi i to da gradovi i općine nisu donijeli program zaštite od divljači pa odgovornost prebacuju dalje.
Na pitanje što love, veli da su to najčešće divlje svinje, srndaći i srne, ali love se i zečevi, fazani, šljuke... U zadnje vrijeme love se i čagljevi kojih ima u Ližnjanu, ali i Štinjanu.
- I oni su se namnožili, ali ljude od njih ne treba biti strah. To su divlje životinje koje, za razliku od divljih svinja, sigurno nećete sresti.
A niti divlja svinja sigurno neće napasti, osim u slučaju da je stvarno na to primorana, da je ranjena ili da su joj u opasnosti mladi. Ona se, kad vidi čovjeka, uplaši kao i onaj koji je vidio nju. Ljudi ih se ne bi trebali bojati, zaključuje Rosanda.
Na upit što je činiti ljudima kojima divlje svinje ruju oko kuća, Rosanda veli da u agrarijama postoje namjenski repelenti baš protiv njih.
- Divlje svinje ruju kako bi došle do crva i glista, to su za njih čisti proteini. Za sada repelenti, barem na usjevima, dobro djeluju, iako malo smrde pa ih treba koristiti umjereno, zaključuje Rosanda.
Od predsjednika Lovačkog društva Union, Sandra Raića, doznajemo da na području Puljštine ima oko 300-tinjak lovaca, a njihovi su vani srijedom i nedjeljom te sada love samo šljuke, dok se subotom pridružuju skupnom lovu na divlje svinje koji se najčešće održavaju u šumama oko Budave.
- Nemamo problema s ljudima, a lovci dobro paze na što pucaju. Pucanj se jako čuje i ljudi često pomisle da se lovi bliže nego što to doista jest, navodi Raić. I on nam potvrđuje da su se u okolici Pule namnožili čagljevi, no kako nitko ne može sa sigurnošću reći koliko ih je. Za ljude nisu opasni, no ovčari ih ne vole jer kradu janjad, a u šumama najčešće love male životinje i lanad.
- Ima ih čak u okolici Valdebeka, industrijskoj zoni Galižana i Veli Vrh, no jako ih je teško uloviti jer su to oprezne i pametne beštije. Znaju se čuti po noći. Ako tijekom noći čujete da netko zavija, plače poput bebe, to su sigurno oni, zaključuje Raić.
Kako zvuče čagljevi u Ližnjanu možete poslušati na snimci koju nam je ustupila naša čitateljica.
Kao tematski poticaj učenicima pod mentorstvom Andija Pekice, odabrana je filozofsko-znanstvena misao astronoma i književnika Carla Sagana, koja problematizira egzistencijalno pitanje odnosa i povezanosti čovjeka s univerzumom
A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia
Iza obnove postava, čiji su autori muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić, stoje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile i udruga Smaregliana, uz potporuGrada Pule, Istarske županije i Regije Veneto * Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin spomenula je da Strategija razvoja Grada Pule uključuje i otvorenje budućeg muzeja Antonia Smareglie
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
