Elaborat je za Istarsku županiju u lipnju 2021. izradila tvrtka Uniprojekt TERRA d.o.o. Dobro ste pročitali, 33,2 milijuna eura je potreban iznos da bi se kompletan sustav zbrinjavanja otpada u Istri "uštimao". To je procijenjena vrijednost svih nužnih ulaganja u nove objekte i opremu- sortirnice, kompostane i bioplinsko postrojenje u sklopu novog reciklažnog centra u Istri
Elaborat je za Istarsku županiju u lipnju 2021. izradila tvrtka Uniprojekt TERRA d.o.o. Dobro ste pročitali, 33,2 milijuna eura je potreban iznos da bi se kompletan sustav zbrinjavanja otpada u Istri "uštimao". To je procijenjena vrijednost svih nužnih ulaganja u nove objekte i opremu- sortirnice, kompostane i bioplinsko postrojenje u sklopu novog reciklažnog centra u Istri
Nakon enormno skupog Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun koji je dosad porezne obveznike koštao čak 33,5 milijuna eura, od čega se 26,8 milijuna odnosi na stvarne troškove gradnje, na pomolu je još jedan kapitalni projekt zbrinjavanja otpada u Istri.
Dokaz je to da je istarska tvornica otpada Kaštijun i službeno pala na ispitu te da će građani Istre u skorijoj budućnosti, lako moguće, financirati jedan kompletno novi pogon kojeg će ponovno skupo platiti. Platili su i Kaštijun, pa zašto pobogu ne bi i neki novi pogon? Barem se tako može zaključiti iz Elaborata koji je za Istarsku županiju u lipnju 2021. godine izradila tvrtka Uniprojekt TERRA d.o.o.
Dokument pod punim nazivom "Elaborat o količinama i tokovima otpada s ciljem poboljšanja i unapređenja sustava gospodarenja otpadom na području Istarske županije" pokazuje da je sustav gospodarenja otpadom u Istri na klimavim nogama i da ga treba transformirati.
Takva naknadna pamet koštala bi nas gotovo kao cijeli novi centar na Kaštijunu - točnije 33,2 milijuna eura odnosno 250 milijuna kuna. Da, dobro ste pročitali: 33,2 milijuna eura je potreban iznos da bi se kompletan sustav zbrinjavanja otpada u Istri skroz "uštimao". To je procijenjena vrijednost ukupno potrebnih ulaganja u nove objekte i opremu - sortirnice, kompostane i bioplinsko postrojenje u sklopu novog reciklažnog centra u Istri.
Prioritet je uklanjanje neugodnih mirisa koji se na županijskom centru na Kaštijunu pojavljuju od samog početaka njegovog rada, što je i dalje gorući problem.
Kao potencijalne i ekonomski najpovoljnije lokacije, s obzirom na količine otpada i transportne troškove, za gradnju reciklažnog centra spominju se gradovi Pula, Vodnjan, Rovinj i Poreč. No malo je tko spreman preuzeti ovakvu obvezu.
Puli je dosta smrada s Kaštijuna, Općini Medulin također, Vodnjan ima druge planove, a Poreč i Rovinj kao turističke meke sigurno neće objeručke prihvatiti ovakav model
S druge strane, možda bi najpoštenije bilo cijeli sustav lokacijski raspršiti. Ni Rovinj ni Poreč za razliku od Pule ili Medulina, kao najturističkije općine u Hrvatskoj, nisu platili danak zbog smrada na Kaštijunu. I dobro da nisu.
No pitanje je je li prihvatljivo da se i na onako preopterećenom sustavu na Puljštini dodatno gradi još jedan županijski centar? Moglo bi se ići i korak dalje i upitati: jesu li gradovi na zapadnoj obali ovaj put spremni preuzeti teret na svoja leđa?
Lokacija novog reciklažnog centra škakljivo je pitanje za predstavnike lokalnih vlasti. Provjerili smo što o tome misle gradonačelnici Rovinja, Vodnjana, Poreča i Pule. Slažu li se s prijedlogom da se na njihovom području izgradi novi reciklažni centar?
Pulski gradonačelnik Filip Zoričić napominje da novu lokaciju treba pronaći u dogovoru s ostalim gradovima i općinama.
- Naš je stav jasan. Na lokaciji Kaštijuna ne može biti dodatnih procesa obrade i sortiranja otpada s obzirom na opterećenje koje ta mikrolokacija ima. Ukoliko se ne bi postigao dogovor za izgradnju županijskog centra, a što bi bilo jedino financijski opravdano, morat ćemo ili sami, ili u suradnji s općinama i gradovima Puljštine pronaći lokaciju za manji reciklažni centar, tvrdi Zoričić.
- Smatra da je to nužno radi ispunjenja obveza prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, ali i prema Zakonu o gospodarenju otpadom s pripadajućim propisima.
- Vremena je malo, jer već ove godine počinje financiranje takvih postrojenja sredstvima iz Europske unije, a sve na temelju projektne dokumentacije koju prethodno treba izraditi, zaključuje Zoričić.
Gotovo identično razmišlja i gradonačelnik Vodnjana Edi Pastrovicchio koji kaže da "ne zna koji bi grad ili općina prihvatili novi centralni model zbrinjavanja otpada na svom području".
- I ovako imamo previše iskustva s Kaštijunom, iako nama u Vodnjanu direktno ne smrdi, ali pratimo i znamo što se događa s Centrom. Općine i gradovi trebali bi pronaći zajednički model udruživanja i svatko na svom području rješavati otpad u manjim pogonima. Možda je gradnja jednog centraliziranog centra financijski isplativija, ali vidjeli smo da stvari na Kaštijunu ne funkcioniraju, kaže Pastrovicchio.
Smatra da nije prihvatljivo da se otpad iz cijele Istre odlaže u Vodnjanu koji proizvodi daleko najmanje otpada u odnosu na gradove na zapadnoj obali Istre.
- Otpad koji kod nas nastaje tijekom sezone u ugostiteljskim objektima, neusporediv je u odnosu na gradove na zapadnoj obali. Ne bi bilo fer za građane Vodnjana da to bude kod nas, kaže Pastrovicchio.
Sklon je ideji gradnje više manjih pogona koji bi pokrivali gradove i općine kroz model udruživanja. Grad Vodnjan ide u smjeru da se na području zone Tison izgradi jedan takav pogon.
- Razmišljamo da bi na tom području trebalo napraviti manju sortirnicu, kompostanu i manji pogon za zbrinjavanje građevinskog otpada. Za početak o tome možemo razgovarati s nekim susjednim općinama. Pričamo o projektu vrijednom preko 30 milijuna kuna koji mora proći javnu raspravu i kojeg bi kandidirali na europske fondove, jer sami taj trošak ne možemo pokriti, kaže Pastrovicchio.
Ako uspiju dobiti sufinanciranje u 80-postotnom iznosu, u Gradu Vodnjanu očekuju da bi kroz tri godine mogli imati sustav koji funkcionira. Porečki gradonačelnik Loris Peršurić svjestan je da je zbrinjavanje otpada jedna od globalno najistaknutijih tema. Upravo zbog toga, tvrdi da je ključna edukacija već od predškolske dobi, kao i osiguravanje potrebne opreme.
- Budući da je riječ o izrazito visokim standardima, riječ je i o visokim troškovima ulaganja i održavanja postrojenja. Da bi to bilo održivo, nužno je osigurati dostatne količine otpada za preradu. U okvirima Istarske županije, održiva opcija je izgradnja zajedničkih postrojenja koja su optimalno pozicionirana i na podjednakoj udaljenosti od gradova, kako bi troškovi prijevoza bili maksimalno ujednačeni.
Također, postrojenja trebaju biti u neposrednoj blizini autoceste kako se ne bi izazivalo dodatne gužve, a potrebno je osigurati i dostatnu površinu, predviđenu prostornim planom, za izgradnju ovakvog postrojenja sa svim prometnim i infrastrukturnim elementima. Dakle, riječ je o kompleksnom projektu, navodi Peršurić i dodaje:
- Cjelokupan sustav odlaganja i obrade otpada s područja Grada Poreča i okolnih sedam općina, predviđen je na području Košambre. Navedeni prostor ne može ispuniti prethodno spomenute uvjete, prvenstveno zbog nedostatka prostora za izgradnju postrojenja i popratnih infrastrukturnih objekata, zaključuje porečki gradonačelnik Loris Peršurić.
Nažalost, što na sve kaže gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga nismo uspjeli doznati, jer do završetka ovog teksta nije odgovorio na naša pitanja. Možda ga se ova tema ne tiče.
Istarska županija spremna je koordinirati i usuglašavati sve prijedloge gradova i općina te na temelju zajedničkih inicijativa pokrenuti izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije.
Vremena je sve manje i gradovi će u vrlo kratkom roku morati donijeti odluke o tome što planiraju. Hoće li na svojim lokacijama graditi manje sortirnice i kompostane, ili će ipak postići kompromis oko izgradnje centralne lokacije u Istri? O tome trebaju odlučiti vrlo brzo.
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
