Ministarstvo gospodarstva objavilo podatke o količini otpada sakupljenog po hrvatskim gradovima i općinama iz koji je vidljivo kako Istra i Pula nisu ni blizu cilja od 50 posto odvojenog otpada kojih je trebalo dostići u 2022. Pogledajte koliko smo daleko, kolike kazne plaćamo i zašto
Ministarstvo gospodarstva objavilo podatke o količini otpada sakupljenog po hrvatskim gradovima i općinama iz koji je vidljivo kako Istra i Pula nisu ni blizu cilja od 50 posto odvojenog otpada kojih je trebalo dostići u 2022. Pogledajte koliko smo daleko, kolike kazne plaćamo i zašto
Ministarstvo gospodarstva objavilo je privremene podatke o komunalnom otpadu sakupljenom u okviru javne usluge po jedinicama lokalne samouprave u 2021. godini.
Iz podataka za Istru vidljivo je koliko i kakvog smo otpada stvorili i koliko selektirali, a ono što najviše upada u oči je prespori trend odvajanja otpada u odnosu na postavljene ciljeve.
Prema podacima Ministarstva; Puležani su u 2021. stvorili ukupno 22.547 tona otpada, od čega je razvrstanog otpada otprilike 6.000 tona odnosno 26,5 posto. To je napredak od 2 posto u odnosu na proteklu godinu.
Važna novost u ovoj godini jeste metodologija računanja količine odvojenog otpada prema kojoj se u odvojeni otpad računa i glomazni otpad te biootpad (zeleni otpad, granje i lišće).
Ta je nova metodologija razlog značajnog povećanja stope razvrstavanja otpada u 2020. i 2021. godini, barem na papiru. Kako je vidljivo iz tablice za Pulu za proteklih pet godina, između 2019. i 2020. dogodio se značajan skok od čak 12 posto, a viši trend nastavio se i u 2021.
Razlog ovog povećanja nije taj što su građani i gospodarstvenici počeli odjednom više odvajati, nego upravo uračunavanje glomaznog i otpada.
Na primjeru Pule u 2021. ukupna količina odvojenog otpada iznosi 6.000 tona, unutar koje glomazni otpad iznosi gotovo 50 posto.
Ako bismo iz jednadžbe izbacili glomazni otpad realni postotak odvajanja otpada u Puli za 2020. i 2021. bio bi jedva 14 posto.
JLS |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
PULA |
2,7 % |
9,9% |
12,1% |
24,6% |
26,5% |
U postotke za 2020. i 2021. uračunat je i glomazni otpad. Prave, nekorigirane brojke u završnici pokazuju trend blagog rasta odvojenog prikupljanja otpada u Puli.
S obzirom na ciljeve postavljene Planom gospodarenja otpadom RH od 2017. do 2022., prema kojemu smo do ove godine morali doseći stopu od 50 posto odvojenog otpada, jasno je da nismo ni blizu tog cilja.
Stanje je još alarmantnije uzmemo li u obzir da od iduće godine stupa na snagu novi Plan gospodarenja otpadom RH od 2023. do 2028. kojim se cilja na daljnje postupno povećanje odvajanja otpada, a kojim se do 2035. planira da maksimalna količina komunalnog otpada odloženog na komunalna odlagališta bude 10 posto.
Brzinom kojom se trenutno kreće (cca 2 posto godišnje), Pula bi taj cilj mogla dostići negdje oko 2060., odnosno desetak godina ranije po novoj metodologiji računanja.
U međuvremenu država svake godine naplaćuje takozvane poticajne naknade, odnosno kazne za neispunjavanje uvjeta zadanih Planom. Poticajna naknada računa se na način da se za svaku tonu prekomjernog miješanog otpada pomnoži s 200 kuna. Manje odvojenog otpada rezultira u višku miješanog komunalnog.
Za ovu će godinu Pula tako morati platiti 880.000 kuna jer ima 4.400 tona prekomjernog miješanog otpada. U tom smislu uključivanje glomaznog otpada u jednadžbu uštedjet će lokalnim samoupravama stotine tisuća kuna kazni.
Istra u cjelini stoji nešto gore od same Pule. U 2021. odvojeno tek 23 posto otpada.
Apsolutno najgore lokalne samouprave u Istri, po pitanju odvajanja otpada od 2017. do 2020. bile su općine Marčana, Barban i Svetvinčenat. Od 2021. cijela se slika poboljšala jer su općine dobile odgovarajuće kante. Najbolji su u odvajanju pak Buzet i Grožnjan.
Kako bi motivirala gospodarske subjekte na razvrstavanje otpada Herculanea je predložila novi cjenik. Dok su gospodarski subjekti do sada plaćali manje za odlaganje miješanog komunalnog otpada, prema novom cjeniku plaćat će više što bi ih trebalo motivirati na odvajanje otpada, rekao je direktor Herculaee Robi Fuart.
- Radi usklađenja s novim zakonom, novi cjenik raspoznaje samo kategorije domaćinstva i ne-domaćinstva. Svi plaćaju fiksni dio kroz cijelu godinu, predviđeni su određeni popusti za korištenje reciklažnog dvorišta, popust za edukaciju, popust na varijabilni dio za domaćinstva do uvođenja smeđe kante za bio-otpad, rekao je Robi Fuart.
Najveće se novosti tiču gospodarskih subjekata koje se novim cjenikom želi potaknuti na selektiranje otpada.
- Cjenikom smo htjeli zaštiti male obrtnike koji ne generiraju značajne količine otpada. S druge strane stvari se mijenjaju za velike onečišćivače koji su do sada za komunalni otpad plaćali manje nego za odvojeni otpad, rekao je Fuart.
Iako su prema zakonu dužni selektirati otpad gospodarski subjekti to uglavnom ne rade. Na tapeti su ovdje posebno veliki onečišćivači u turizmu. Iako neki od njih svoj otpad selektiraju i za to unajmljuju specijalizirane tvrtke, sama dosadašnja logika naplate prema kojoj je odlaganje miješanog otpada bilo jeftinije od selektiranja, bila je sustavna demotivacija na selektiranje.
Sveukupno, situacija s odvajanjem otpada u Puli i Istri je u najmanju ruku dramatična.
- Bez sakupljanja bio otpada nema šanse da se dođe do značajnih poboljšanja. Dok nemamo sortirnicu, pulska Herculanea i komunalna poduzeća ostalih istarskih samouprava jako su financijski opterećene. Osim Kaštijuna i komunalnih poduzeća nemamo nikakve infrastrukture. To znači da ne možemo ni početi razgovarati o kružnom gospodarstvu, rekla je bivša županijska vijećnica i stručnjakinja za gospodarenje otpadom Koviljka Aškić.
Trenutno je u tijeku natječaj za sufinanciranje posuda za odvojeno sakupljanje biootpada
- Riječ je o Javnom pozivu za povećanje kapaciteta recikliranja na području RH. Posude za biootpad nama fale. U Istri imamo žute i plave kante ali nemamo smeđe. Ja se nadam da su se lokalne samouprave na to javile. Nadam se, kažem, jer informacije o tome nemam, dodala je Koviljka Aškić.
Međutim, glavni problemi Istre su nepostojanje sortirnica, kompostane i bio-plinskih postrojenja, objašnjava Koviljka Aškić. Natječaji za sufinanciranje sortirnica su objavljeni, a oni za kompostane i bio-plinska postrojenja su u pripremi.
- Istri bi bile potrebne dvije sortirnice, jedna za sjeverni, a druga za južni dio. Po meni bi najlogičnije bilo da investitor bude Kaštijun, ali problem je u tome što Županija nije izradila Akcijski plan za gospodarenje komunalnim otpadom. On je uvršten u proračun, međutim, nemamo dogovor oko lokacije. Isto se odnosi na bio-plinsko postrojenje. Koliko znam za sada nije postignut nikakav dogovor između Županije i lokalnih samouprava, objašnjava Aškić.
- Ako će pak svaki grad i općina ići na natječaje za sebe mislim da će to biti preskupo. Cijela Istra ima stanovnika kao jedan manji grad pa je centralizirano rješenje na Kaštijunu najbolje, ali naravno na drugoj lokaciji, kaže Koviljka Aškić.
Jedino što bi se na lokaciji Kaštijuna eventualno moglo izgraditi jeste sortirnica jer se radi o papiru, plastici i staklu koji ne proizvode nikakav smrad.
- Što se tiče dokumentacije imamo dozvole, a civilni nadzor bi trebao uskoro biti uveden. Čeka se na općinu Medulin da predloži svoja dva člana. Međutim mi i dalje ne znamo stav lokalnih samouprava i nema smisla kretati u komunikaciju s javnosti ako oni to ne žele. Nekoliko puta sam inicirala da se to pokrene. Kao županijska vijećnica sam dala amandman da se izradi Akcijski plan za gospodarenje komunalnim otpadom upravo iz razloga da bi se definirale lokacije i vrste postrojenja. Amandman mi je prihvaćen ali evo, skoro smo u lipnju, a još uvijek se ne radi akcijski plan koliko je meni poznato, a niti postoji koordinacija župana sa lokalnim upravama da se o tome pokrene razgovor, kaže Koviljka Aškić.
Trenutno su na snazi samo Akcijski planovi gospodarenja otpadom lokalnih samouprava. Svaki grad i općina zadali su sebi neke ciljeve na temelju Plana gospodarenja otpadom RH. Međutim ciljeve nitko nije ispunio i zato plaćaju visoke kazne, odnosno poticajne naknade.
O uhićenju načelnika Koraća: "Njemu je bilo najneugodnije, kao i njegovoj obitelji, ali i građanima općine. Nitko ne želi takve scene. To je i na njemu ostavilo traga. Ne želim prejudicirati krivnju * Brijuni trebaju pripasti Fažani, a ne biti pod Pulom * Postoji općina koja je meni draga: to je općina Bale. Imam izuzetno visoko mišljenje o njihovom načelniku
S obzirom na ostvarene rezultate Maistra će svojim zaposlenicima do kraja godine isplatiti i nagradu u iznosu do 596 eura, ovisno o dužini rada tijekom godine *Tradicionalni božićni dar u naravi vrijedan 70 eura dobit će i umirovljenici Adrisa
Dokumentacija iz stečajnih postupaka pokazuje da tvrtke obitelji Banko nakon velikih prihoda nisu podmirivali dugove već su si unutar obitelji isplaćivali pozajmice, često i bez ugovorne podloge
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
