U vremenu dok stoljetna ladonja iznad Arene čeka svoju smrtnu kaznu zamolili smo garden dizajnericu Ivu Tominović Matas da nam objasni zašto posvuda raste broj maslina dok sva ostala stabla pomalo padaju u zaborav. Ima li nade za turizmu neprilagođene smokve, murve, planike ili pitomi kesten
U vremenu dok stoljetna ladonja iznad Arene čeka svoju smrtnu kaznu zamolili smo garden dizajnericu Ivu Tominović Matas da nam objasni zašto posvuda raste broj maslina dok sva ostala stabla pomalo padaju u zaborav. Ima li nade za turizmu neprilagođene smokve, murve, planike ili pitomi kesten
Piše Iva Tominović Matas
Kad govorimo o istarskim vrtovima, prva slika koja se nameće je maslina. Simbol Mediterana, stoljetna hraniteljica i svjedokinja vremena. Ali u suvremenim okućnicama pretvorila se u klišej: travnjak, bazen i jedna maslina. I tako redom, od obale do brežuljaka.
Nije problem u maslini. Ona je veličanstvena i zaslužuje poštovanje. Problem je u ponavljanju i
nemaštovitosti, u tome što smo zaboravili koliko drugih stabala živi s nama u ovom prostoru.
Priroda nikad nije monotona. Ona šapuće raznolikost. Ako je slušamo, otkrit ćemo da Istra nije jedno drvo, nego mnoštvo priča. Evo devet stabala koja čuvaju duh juga, srca i sjevera našeg poluotoka.
Smokva (Ficus carica) rađa obilno i u škrtom tlu. Njeni listovi daruju gustu sjenu, a plodovi nose okus ljeta i djetinjstva. Smokva se smiješi suncu i nudi svima: ljudima, pticama, insektima. Uči nas darežljivosti i jednostavnosti.
Smokva je za one koji vole dijeliti, empatične duše koje daju i kad su sami na suhom.
Dizajnerski savjet: sadite smokvu na travnate ili zemljane površine gdje plodovi mogu pasti i
razgraditi se. Izbjegavajte je uz terase ili kamene plohe jer plodovi mogu ostavljati mrlje.
Planika (Arbutus unedo)
Zimzelena ljepotica s crvenim plodovima i bijelim cvjetovima u isto vrijeme. Otporna je na sušu, voli kamen i vjetar. Planika je spoj suprotnosti, nosi proljeće i jesen u istom dahu. Podsjeća nas da kontrasti mogu živjeti zajedno.
Planika je za kreativne i slobodne ljude koji uživaju raznolikost.
Dizajnerski savjet: idealna je kao soliter ili u skupini s drugim zimzelenim grmovima. Posebno lijepa kad se postavi na vizualno važna mjesta u vrtu.
Hrast crnika (Quercus ilex)
Kralj mediteranskih šuma, zimzelen i snažan, nepokolebljiv. Daje duboku, hladnu sjenu i pruža
trajnost. Crnika šuti i stoji, simbol tihe snage i postojanosti. Crnika je za stabilne, mirne ljude koji nose snagu u tišini.
Dizajnerski savjet: sadi se kao glavno stablo u većim vrtovima. Daje strukturu i trajnost, ali treba prostor da razvije krošnju.
Murva (Morus alba/nigra)
Široka krošnja koja daje najbolji hlad, plodovi koji hrane djecu i ptice. Nekad je bila gotovo u svakom istarskom dvorištu. Murva je smijeh dvorišta i djetinjstva. Na njenim granama uvijek se nađe dijete, ptica ili prolaznik u potrazi za hladom.
Murva je za obiteljske, tople ljude koji vole okupljanja i dijeljenje.
Dizajnerski savjet: sadite murvu na travnate ili zemljane površine, gdje plodovi mogu slobodno padati i razgraditi se. Izbjegavajte je blizu popločenih terasa ili staza jer zreli plodovi ostavljaju mrlje.
Ladonja (Celtis australis)
Staro istarsko stablo koje daje gustu, hladnu sjenu i može živjeti više stotina godina, pa ga još
nazivaju „svjedocima vremena“. Njeno ime dolazi od riječi lad: hlad.
Ladonja je starac i čuvar. Stojeći mirno, pamti generacije i pruža utočište svakome tko potraži hlad. Ladonja je za mudre i strpljive ljude, one koji žele biti oslonac drugima.
Dizajnerski savjet: savršena za središta okućnica, trgove i javne prostore. Treba joj prostor da razvije krošnju i pokaže svoju punu veličinu.
Ljeska (Corylus avellana)
Plodonosna i dekorativna, donosi jesensku raskoš. Ljeska dijeli obilje i boje, daruje plodove koji hrane i ljude i životinje. Ljeska je za velikodušne, zemljane ljude koji vole dijeliti toplinu doma.
Lipa (Tilia cordata/platyphyllos) je mirisna krošnja, drvo zajedništva i okupljanja.
Lipa je razgovor sela i miris ljeta. Lipa je za ljude koji spajaju, okupljaju i griju zajednicu.
Bagrem (Robinia pseudoacacia)
Bijeli cvjetovi u proljeće, pčelinja paša. Bagrem cvjeta kao pjesma za pčele. Bagrem je za ljude koji donose svjetlost i miris tamo gdje dođu
Dizajnerski savjet: koristiti ga na rubnim dijelovima vrta. Može biti invazivan pa ga treba držati pod kontrolom.
Pitomi kesten (Castanea sativa)
Moćno stablo kontinentalnijeg dijela Istre, hranitelj. Kesten škripi plodovima i nudi obilje jeseni.
Kesten je za ljude snažne i izdržljive, koji nose toplinu u sebi.
Dizajnerski savjet: odgovara većim parcelama, stvara snažan jesenski ugođaj i daje hlad.
Istra nije samo maslina. Ona je raznolikost, šapat vjetra kroz smokvu, hlad ladonje, miris lipe u lipnju. Ako dopustimo toj raznolikosti da uđe u naše vrtove, oni prestaju biti scenografija i postaju živa bića. Kao dizajneri i čuvari prostora, naš je zadatak unositi tu raznolikost u vrtove: smokvu na travnjak, ladonju u dvorište, lipu u selo.
Tada vrt nije kopija susjedovog, nego odraz mjesta, vremena i ljudi koji u njemu žive. Ali u tome je i dublja poruka: Priroda nas uči da nismo jedno, nego mnoštvo slojeva, osjećaja i priča. Kad poštujemo raznolikost u prirodi, učimo poštovati i raznolikost u sebi i drugima. Vrt tada postaje
više od kompozicije, on postaje mjesto susreta zemlje i neba, čovjeka i prirode, tišine i radosti.
Wine & Walk by the Sea održava se 26. rujna, a Teran Wine & Walk 3. listopada. Posjetitelje očekuju istarski vinari i ugostitelji, šetnje kroz vinograde i uz more te glazbeni program i after party
Nesreća se dogodila kada je 55-godišnji slovenski državljanin upravljao automobilom, slovenskih registarskih oznaka, kolnikom ŽC5042. Dolaskom do raskrižja s pristupnom cestom za A9 na području Višnjana, vozač nije propustio motocikl, pulskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 60 godišnjak i koji je zadržavao smjer kretanja te je došlo do kontakta i pada motocikla i vozača na kolnik
In passato le dignanesi portavano quotidianamente questa elaborata acconciatura e, per fissare le “cape”, utilizzavano sapone e acqua molto zuccherata. Oggi sopravvive soprattutto nel folclore, mentre alcuni suoi suggestivi paralleli storici ci riportano addirittura all’acconciatura della romana Faustina Minore * Realizzare questa acconciatura è tutt’altro che semplice. I capelli vengono dapprima pettinati con cura e suddivisi in quattro sezioni mediante una doppia scriminatura a croce. Le due sezioni posteriori vengono legate con un nastro scuro, il “cordèl”, per poi essere intrecciate in trecce molto strette. Un tempo la materia prima certo non mancava: le dignanesi portavano generalmente i capelli lunghi
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
