MASLINA SE U ISTRI PRETVORILA U KLIŠEJ Evo devet stabala koja čuvaju duh juga, srca i sjevera poluotoka

Piše Iva Tominović Matas

Kad govorimo o istarskim vrtovima, prva slika koja se nameće je maslina. Simbol Mediterana, stoljetna hraniteljica i svjedokinja vremena. Ali u suvremenim okućnicama pretvorila se u klišej: travnjak, bazen i jedna maslina. I tako redom, od obale do brežuljaka.

Nije problem u maslini. Ona je veličanstvena i zaslužuje poštovanje. Problem je u ponavljanju i
nemaštovitosti, u tome što smo zaboravili koliko drugih stabala živi s nama u ovom prostoru.

Priroda nikad nije monotona. Ona šapuće raznolikost. Ako je slušamo, otkrit ćemo da Istra nije jedno drvo, nego mnoštvo priča. Evo devet stabala koja čuvaju duh juga, srca i sjevera našeg poluotoka.

Južna Istra – kamen, sol i Mediteran

Smokva (Ficus carica) rađa obilno i u škrtom tlu. Njeni listovi daruju gustu sjenu, a plodovi nose okus ljeta i djetinjstva. Smokva se smiješi suncu i nudi svima: ljudima, pticama, insektima. Uči nas darežljivosti i jednostavnosti.

Smokva je za one koji vole dijeliti, empatične duše koje daju i kad su sami na suhom.

Dizajnerski savjet: sadite smokvu na travnate ili zemljane površine gdje plodovi mogu pasti i
razgraditi se. Izbjegavajte je uz terase ili kamene plohe jer plodovi mogu ostavljati mrlje.

Planika (Arbutus unedo)

Zimzelena ljepotica s crvenim plodovima i bijelim cvjetovima u isto vrijeme. Otporna je na sušu, voli kamen i vjetar. Planika je spoj suprotnosti, nosi proljeće i jesen u istom dahu. Podsjeća nas da kontrasti mogu živjeti zajedno.

Planika je za kreativne i slobodne ljude koji uživaju raznolikost.

Dizajnerski savjet: idealna je kao soliter ili u skupini s drugim zimzelenim grmovima. Posebno lijepa kad se postavi na vizualno važna mjesta u vrtu.

Hrast crnika (Quercus ilex)

Kralj mediteranskih šuma, zimzelen i snažan, nepokolebljiv. Daje duboku, hladnu sjenu i pruža
trajnost. Crnika šuti i stoji, simbol tihe snage i postojanosti. Crnika je za stabilne, mirne ljude koji nose snagu u tišini.

Dizajnerski savjet: sadi se kao glavno stablo u većim vrtovima. Daje strukturu i trajnost, ali treba prostor da razvije krošnju.

Središnja Istra – brežuljci, vinogradi i sela

Murva (Morus alba/nigra)

Široka krošnja koja daje najbolji hlad, plodovi koji hrane djecu i ptice. Nekad je bila gotovo u svakom istarskom dvorištu. Murva je smijeh dvorišta i djetinjstva. Na njenim granama uvijek se nađe dijete, ptica ili prolaznik u potrazi za hladom.

Murva je za obiteljske, tople ljude koji vole okupljanja i dijeljenje.

Dizajnerski savjet: sadite murvu na travnate ili zemljane površine, gdje plodovi mogu slobodno padati i razgraditi se. Izbjegavajte je blizu popločenih terasa ili staza jer zreli plodovi ostavljaju mrlje.

Ladonja (Celtis australis)

Staro istarsko stablo koje daje gustu, hladnu sjenu i može živjeti više stotina godina, pa ga još
nazivaju „svjedocima vremena“. Njeno ime dolazi od riječi lad: hlad. 

Ladonja je starac i čuvar. Stojeći mirno, pamti generacije i pruža utočište svakome tko potraži hlad. Ladonja je za mudre i strpljive ljude, one koji žele biti oslonac drugima.

Dizajnerski savjet: savršena za središta okućnica, trgove i javne prostore. Treba joj prostor da razvije krošnju i pokaže svoju punu veličinu.

Ljeska (Corylus avellana)

Plodonosna i dekorativna, donosi jesensku raskoš. Ljeska dijeli obilje i boje, daruje plodove koji hrane i ljude i životinje. Ljeska je za velikodušne, zemljane ljude koji vole dijeliti toplinu doma.

Sjeverna Istra – šume, magla i hladnije noći

Lipa (Tilia cordata/platyphyllos) je mirisna krošnja, drvo zajedništva i okupljanja.
Lipa je razgovor sela i miris ljeta. Lipa je za ljude koji spajaju, okupljaju i griju zajednicu.

Bagrem (Robinia pseudoacacia)

Bijeli cvjetovi u proljeće, pčelinja paša. Bagrem cvjeta kao pjesma za pčele. Bagrem je za ljude koji donose svjetlost i miris tamo gdje dođu

Dizajnerski savjet: koristiti ga na rubnim dijelovima vrta. Može biti invazivan pa ga treba držati pod kontrolom.

Pitomi kesten (Castanea sativa)
Moćno stablo kontinentalnijeg dijela Istre, hranitelj. Kesten škripi plodovima i nudi obilje jeseni.
Kesten je za ljude snažne i izdržljive, koji nose toplinu u sebi.

Dizajnerski savjet: odgovara većim parcelama, stvara snažan jesenski ugođaj i daje hlad.

Istra nije samo maslina. Ona je raznolikost, šapat vjetra kroz smokvu, hlad ladonje, miris lipe u lipnju. Ako dopustimo toj raznolikosti da uđe u naše vrtove, oni prestaju biti scenografija i postaju živa bića. Kao dizajneri i čuvari prostora, naš je zadatak unositi tu raznolikost u vrtove: smokvu na travnjak, ladonju u dvorište, lipu u selo.

Tada vrt nije kopija susjedovog, nego odraz mjesta, vremena i ljudi koji u njemu žive. Ali u tome je i dublja poruka: Priroda nas uči da nismo jedno, nego mnoštvo slojeva, osjećaja i priča. Kad poštujemo raznolikost u prirodi, učimo poštovati i raznolikost u sebi i drugima. Vrt tada postaje
više od kompozicije, on postaje mjesto susreta zemlje i neba, čovjeka i prirode, tišine i radosti.