Dnevno smijete nabrati jedan busen mahovine i iz šume odnijeti maksimalno tri otpale borove grane, ukupne težine do pet kilograma. Slobodni ste skupiti i do 100 grama lišajeva i dva kilograma šišarki. A što ako vas uhvate u 'ilegalnoj' berbi? Teško je reći; dok iz Hrvatskih šuma kažu da su kazne u nadležnosti DIRH-a, ondje nam kažu da ih propisuju Hrvatske šume...
Dnevno smijete nabrati jedan busen mahovine i iz šume odnijeti maksimalno tri otpale borove grane, ukupne težine do pet kilograma. Slobodni ste skupiti i do 100 grama lišajeva i dva kilograma šišarki. A što ako vas uhvate u 'ilegalnoj' berbi? Teško je reći; dok iz Hrvatskih šuma kažu da su kazne u nadležnosti DIRH-a, ondje nam kažu da ih propisuju Hrvatske šume...
Proljeće je pred vratima i ponovno kreće berba šparuga, a s njom i tema posjedovanja dozvole za branje šumskih plodova. Tema je ovo koja se, osim u ovo vrijeme, u pravilu spominje još jednom godišnje - u jesen kada krene berba gljiva.
No, koliko se ovih dozvola godišnje zaista izda, kako ih dobiti i srlja li berač u 'pogibelj' ako krene u šparuge i vrganje 'bez papira', odlučili smo doznati od nadležnih, a to su - Hrvatske šume.
Naime, dozvola o kojoj se priča namijenjena je sakupljanju nedrvnih plodova šumskih proizvoda. Prostim rječnikom, radi se 'berbi' listova, cvjetova, sjemena, plodova i pupova, ali i stabljika te podzemnih dijelova biljaka (korijenja ili gomolja), a spisak se proteže i na zemlju i mahovinu. Sve se ovo pak, da bi vam dozvola bila potrebna, treba nalaziti u državnim šumama jer njima Hrvatske šume upravljaju.
Ovdje vrijedi napomenuti da je u pitanju isključivo berba u privatne svrhe jer je ona komercijalna regulirana drugim pravilnicima. Dovoljno je tek reći da se šparuge nabrane s ovom dozvolom ne mogu prodavati na markatu. Niti preko oglasa. Mogu samo u fritaju!
Iako najčešći razlog za potraživanje dozvole, šparuge i gljive tek su dio izuzetno dugačkog spiska biljaka čije je skupljanje potrebno najaviti svojim OIB-om. Upravo tako - za dozvolu je potrebno prijaviti osobne podatke i jedinstveni broj građana, a to možete učiniti u ispostavi Hrvatskih šuma nadležnoj za područje u kojem planirate berbu ili putem online na stranici za izdavanje dozvola.
Za područje Istre, nadležan je Buzet, no ovdje je važno napomenuti da vam dozvolu mora izdati onoliko ispostava u koliko regija planirate skupljati plodove. Skratit ćemo vam prebrojavanje - u Hrvatskoj ih je sedamnaest!
Svaka izdana dozvola vrijedi do isteka tekuće kalendarske godine, i potrebno ju je ponijeti sa sobom u šumu te, na zahtjev službene osobe, predočiti. Dozvola može biti tiskana na papir ili sačuvana u mobilnom telefonu u elektronskoj verziji.
Na popisu od stotinjak ponuđenih šumskih proizvoda, najveći broj berača u Istri bit će zainteresirano za mediteransko bilje i maslačak ili cvjetove lipe, no obrazac zahtjeva nabrojane su i neke manje očekivane 'berbe'.
U šumi vam je dozvola, naime, potrebna i kada krenete po češere ili šišarke, smolu, žirove i zemlju za lončanice, a ni skupljanje mahovine nije legalno bez 'papira'.
Ovo su ograničenja kojih kao skupljač šumskih proizvoda morate pridržavati dnevno:
- nadzemnih se gljiva smije nabrati do 3 kilograma, a lišajeva do 100 grama,
- najviše 5 pojedinačnih podzemnih dijelova biljke,
- do 2 kilograma biljaka s listovima i cvjetovima, odnosno do 5 stručaka (obuhvat palca i kažiprsta),
- najviše 0,5 kilograma sjemena i isto toliko pupova te do do 10 kilograma plodova.
Mahovine smijete dnevno 'nabrati' jedan busen, crnogoričnih grana nakupiti do 5 kilograma dnevno, odnosno najviše 3 grane, a ne smijete u košaru staviti ni više od 2 kilograma šišarki.
Za one koji u šumu odlaze po 'zemlju za biljke', ograničenje humusa i treseta je 5 kilograma dnevno. Smole pak ne smijete prikupiti više od 10 mililitara.
Pixabay
Koliko ljudi zaista traži dozvolu? Malo, ali zanimljiv je podatak dobiven iz HŠ-a, prema kojem je već sada za branje šparuga i gljiva za 2024. izdano skoro dvostruko više dozvola nego ukupno za prošlu godinu.
Primjerice, na području kojim upravlja Uprava šuma podružnica Buzet, ove godine je izdano 577 dozvola za berbu šparuga, 220 za vrganje, 164 za lisičice, 69 za šumske jagode, 86 za medvjeđi luk, po 70-ak za kadulju i kupinu i po 40-ak za bazgu i majčinu dušicu.
Prošle je pak godine šparuge 'legalno bralo' tek 312 osoba, vrganje njih 370, kupine, šumske jagode i gospinu travu njih 70-ak,a divlju ružu njih manje od 60.
I da, dozvole za branje šišarki zaista zaista se traže pa ih je tijekom prošle godine, primjerice, za Istru izdano 43 komada, jednako koliko i za skupljanje humusa, odnosno hranjive zemlje.
A što se doista događa ukoliko se zateknete s vezicom šparuga u državnoj šumi kada naiđe kontrola, a vi bez dozvole? Hoćete li platiti kaznu? Odgovor na ovo nije tako jednostavno dobiti. Naime, iz Hrvatskih su nam šuma na upit o visinama kazni odgovorili kako su one u nadležnosti Državnog inspektorata, no iz DIRH-a su nam odgovorili visinu naknade, kao i uvjete skupljanja, ipak utvrđuje šumposjednik uz suglasnost Ministarstva, a to su u slučaju državnih zemljišta Hrvatske šume. Vratili smo se tako na početak bez konkretnih brojki.
Doznali smo tek da je kazna za berbu u komercijalne svrhe, a bez adekvatnih dozvola, između 1.300 i 3.000 eura za privatne osobe, i od 4 do 9 tisuća za pravne.
No, možda propisane kazne za neposjedovanje dozvole za 'amatersku' berbu nisu ni bitne.
"Za sada nemamo informaciju da je neki pojedinac zatečen u sakupljanju plodova bez dozvole i da mu je izrečena kazna, a s obzirom da je ishođenje dozvola maksimalno pojednostavljeno, nadamo se da kazni neće ni biti", rekli su nam iz Hrvatskih šuma.
I zaista, iako je dozvola potrebna za skoro sve šumske proizvode, činjenica je i da je mogu dobiti svi pa ostaje donekle nejasno - čemu onda ona zaista služi?!
Pravilnikom o skupljanju nedrvnih šumskih plodova utvrđeno je kako se ne dozvoljava skupljanje u ograđenim uzgajalištima divljači niti na dijelovima šumskog zemljišta koja su u fazi obnove.
Odnošenje grana, humusa, listinca i šušnja, te smolarenje, žirenje i brst dozvoljeni su samo tamo gdje je to predviđeno šumsko gospodarskim planovima.
Pravila branja i skupljanja pojedinih vrsta te minimalni postotak staništa koji mora ostati netaknut mogu se saznati iz Pravilnika o branju šumskih proizvoda.
Prihodi od poreza planiraju se u 2025. godini s rastom od 21 posto, a rast se temelji na izmjeni poreznih propisa u dijelu utvrđivanja visine paušalnog poreza od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova
Posjetitelji izložbe moći će na jednom mjestu vidjeti i čuti pjev kanarinaca, egzotičnih ptica, ptica europske faune, križanaca, malih i velikih papiga, prepelica i egzotičnih golubića
L'evento canoro, organizzato dall'Unione Italiana, si svolgerà presso il Teatro cittadino dell’Università Popolare Aperta
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
