Krasna Zemlja

slučajne žrtve ribarstva

Zajedničkim snagama protiv slučajnog ulova u ribarstvu

Prelovili smo 80% ribljih stokova, a s njima i mnoge vrste koje nam nisu bile na jelovniku. Upravo te „slučajne žrtve“ bile su tema današnjeg okruglog stola „Zajednički pristup za smanjenje prilova u jadranskom ribarstvu“


 
2 min
Istra24
Foto: Darko Mihalić / WWF Mediterranean

Prelovili smo 80% ribljih stokova, a s njima i mnoge vrste koje nam nisu bile na jelovniku. Upravo te „slučajne žrtve“ bile su tema današnjeg okruglog stola „Zajednički pristup za smanjenje prilova u jadranskom ribarstvu“

Znanstvenici, donositelji odluka, predstavnici nevladinih organizacija i ribari danas su na okruglom stolu, uz organizatore - svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF i Udrugu Biom, razgovarali o problemu prilova u ribarstvu, piše portal Morski.hr

– Ribolov je danas vrlo učinkovit u lovu ciljanih vrsta. Na žalost, ta učinkovitost nije manja kada pričamo o neciljanim vrstama. Jadran je istovremeno žarište bioraznolikosti i more s najvećim brojem ugroženih i ranjivih morskih bića. Prilov je jedan od glavnih uzroka ugroženosti mnogih osjetljivih skupina morskih životinja kao što su morske kornjače, morski psi ili morske ptice. Neke od tih vrsta doslovno su dovedene do ruba izumiranja kao što je primjerice sklat sivac – naglasio je Mosor Prvan, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Mosor Prvan, WWF. Foto: WWF

Prilov se odnosi na dio ulova koji je nenamjerno ulovljen tijekom ribolovne aktivnosti, a uključuje slučajni ulov ugroženih vrsta ili odbačeni ulov nekomercijalnih i komercijalnih morskih organizama. Ribarima svakako nije u interesu loviti vrste koje ne mogu prodati.

Osim što time dugoročno narušavaju ravnotežu morskog ekosustava, i samim time i održivost ribarstva, ulovom nekih neciljanih vrsta oštećuju se ribolovni alati ili se smanjuje njihova lovnost. Primjerice, jedna morska kornjača na plutajućem parangalu može značajno smanjiti njegovu lovnost, a dupin zapetljan u mrežu često znači potpuni gubitak tog alata.

– Od prilova nisu pošteđene niti morske ptice. Štoviše, u Europi ih godišnje strada čak 200 tisuća. Mnogi će reći da su morske ptice ionako mnogobrojne misleći uglavnom na galebove. Međutim, u Jadranu žive neke izrazito rijetke morske ptice kao što su kaukal, gregula i sredozemni galeb koje su također česta žrtve prilova. Prilov je ribaru propuštena prilika, a ptici smrtni ishod. Jedno je  jasno: ptici nije mjesto na udici – istaknuo je stručni suradnik za ribarstvo iz Udruge Biom Hrvoje Čeprnja.

S okruglog stola. Foto: WWF

Današnjim okruglim stolom želimo stvoriti bolji uvid u problem prilova na Mediteranu te suradnjom sa znanstvenicima, ribarima i zakonodavcima iznaći rješenja za smanjenje ovog problema.

Mjere smanjenja prilova ne moraju nužno značiti tehničke promjene na ribolovnim alatima već je ponekad potrebno uvesti prostorno-vremensku regulaciju ribolova. Dobre ekološke odluke ujedno su i dobre ekonomske odluke: ono što je dobro za okoliš također je dobro za gospodarstvo.

– Želimo li doista provesti korjenite promjene koje će nama, a još i više generacijama koje dolaze, omogućiti korištenje morskih resursa, morat ćemo prihvatiti činjenicu da gubitak bilo koje morske vrste, od onih kojih se bojimo (morski psi), do onih koje su nam nezanimljive (trpovi), eksponencijalno ubrzava degradaciju života u moru i vodi ka njegovom potpunom kolapsu. Prihvaćanje te činjenice osnovni je korak u osiguravanju dostojanstvenog i skladnog odnosa ljudi i mora – zaključuje Krstinić.

Projekt „MedBycatch radi na poboljšanju prepoznavanja problema prilova, pružanju vještina, alata i sredstava za smanjenje slučajnog ulova ugroženih vrsta u Sredozemlju s naglaskom na Maroko, Tunis, Tursku, Italiju i Hrvatsku. Kratki video o prilovu kao i ciljevima projekta pogledajte ovdje


Nastavite čitati

Tužiteljstvo opet optužilo Todorića i još 22 osobe

Prema optužnici, Todorić i njegovi najbliži suradnici terete se da su od 4. siječnja 2010. do travnja 2017. preko tih 13 tvrtki s kojima su poslovno surađivali unovčivši mjenice pribavljali novac za prikriveno financiranje Agrokora. Optužnica je bila podignuta u svibnju 2021., a Općinski sud u Novom Zagrebu u travnju ju je ove godine vratio tužiteljstvu na doradu. U tom postupku tužiteljstvo Todorića i još 22 osobe tereti da su preko mjenica i factoring društva prikriveno financirali Agrokor, pri čemu je pričinjena šteta od 18 milijardi kuna

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.