Filmska 2022: Godina u kojoj se o hrvatskom filmu ponovno govorilo

Hrvatski filmovi u protekloj su godini ponovno postali tema razgovora, ne samo da ih je bilo puno, ove jeseni i zime u kinima ih je bilo desetak, već su i sudjelovali na važnim svjetskim filmskim festivalima, odakle su se nerijetko vraćali s nagradama.

Jedna od uspješnijih godina za hrvatsku kinematografiju pamtit će se po 21 završenom dugometražnom filmu, žanrovski raznolikom od komedija do intimnih drama, 13 su većinska hrvatska produkcija.

Među njima je i deset debitantskih uradaka autora koji su u generacijskom rasponu od nekoliko desetljeća, što nije neobično s obzirom da kod nas redatelji tradicionalno na svoj prvi dugometražni film čekaju godinama.

Nakon pandemijskih ograničenja filmove se ponovno gleda u kinima koja su, iako već dugo nemaju posjećenost kao nekad, na kraju godine ipak zabilježila ipak bolju gledanost hrvatskih filmova nego godinu dana ranije.

Tada je nagledaniji film "Ljubav oko svijeta" Anđele i Davora Rostuhara imao više od 16,6 tisuća gledatelja, a ove godine najgledanija je komedija "Marginalci" Ljubomira Kerekeša koja još uvijek igra u kinima. Prema podacima stranice Box Office HR dosad je prikupila skoro 46 tisuća gledatelja.

S više od 30 tisuća gledatelja na drugom mjestu je "Šesti autobus" Eduarda Galića, potresna priča o Vukovaru utemeljena na istinitim događajima, a na trećem komedija "Nosila je rubac črleni" Gorana Dukića (skoro 17 tisuća gledatelja), prvi dugometražni igrani film na kajkavskom nakon pola stoljeća.

Drama "Sigurno mjesto" Jurja Lerotića imala više od  8.5 tisuća gledatelja.

Slijede dugometražni prvijenci božićni psihološki triler "Stric" Andrije Mardešića i Davida Kapca (više od 6 tisuća gledatelja), "Baci se na pod" Nine Violić (5611), , povijesna drama "Illyricvm" Simona Bogojevića Naratha  (gotovo 4.5 tisuća), te "Divljaci" Darija Lonjaka (2425).

Prošli tjedan u kina je stigla i priča o prijateljstvu, "Garbura" Josipa Žuvana, koja je svjetsku premijeru imala na festivalu u San Sebastianu, a u prvom vikendu prikazivanja vidjelo ju je oko 960 gledatelja.

Od hrvatskih manjinskih koprodukcija najgledanija su bila dva dječja filma, koja se još prikazuju - "Ljeto kad sam naučila letjeti" (34.239) i "Kapa"  (35.908).

Animirani film “Cvrčak i mravica” Luke Rukavine, prvi hrvatski cjelovečernji animirani film rađen u tehnici 3D animacije, u hrvatska kina stiže 5. siječnja.

Tijekom 2023. u kinima će igrati i filmovi "Glava velike ribe" Arsena Oremovića, "Punim plućima" Radoslava Jovanova Gonze, "Tragovi" Dubravke Turić,  "Pelikan" Filipa Herakovića.

Bit će tu i "Pula" Andreja Korovljeva, prema romanu Vladimira Stojsavljevića, "Dnevnik Pauline P." Nevena Hitreca, prema knjizi Sanje Polak i "Smrt djevojčice sa žigicama" Gorana Kulenovića, snimljen prema knjizi Zorana Ferića.

Prema književnom predlošku, autobiografskoj knjizi Roberta Roklicera, nastaje film "Žene, luđaci i malo dobrih pedera" Ivana Salaja, čije je snimanje počelo ove godine.

Hrvatski filmovi i filmaši prepoznati u svijetu

U ovoj se godini nastavio trend uspješnih festivalskih nastupa za hrvatske produkcije i koprodukcije, više od 80 filmova sudjelovalo je na 60-ak festivala, na kojima su osvojili stotinjak nagrada i priznanja.

Uspješni su bili i hrvatski glumci - Zlatko Burić Kićo je za ulogu u filmu "Trokut tuge" osvojio nagradu Europske filmske akademije, tzv. 'europskog Oscara', a početkom godine Gracija Filipović je za ulogu u "Murini" na svečanosti 71. Berlinala primila priznanje Shooting Stars za mlade glumačke nade.

Dobra je vijest i da je Eurimages sa 149.000 eura podržao hrvatski animirani film za djecu "Kristalni planet" Arsena Antona Ostojića, koji nastaje prema ideji Dušana Vukotića, a i da je projekt dugometražnog prvijenca "Ostavi vrata otvorena" Judite Gamulin osvojio glavnu nagradu CineMarta, koprodukcijskog foruma festivala u Rotterdamu.

Dva dugometražna igrana filma snimljena u koprodukciji hrvatske kuće 4Film imala su svjetsku premijeru u sklopu natjecateljskog programa Un Certain Regard 75. izdanja Međunarodnog filmskog festivala u Cannesu.

Na žalost, u protekloj godini filmsku scenu napustili su autor animiranih filmova, karikaturist, ilustrator i strip-crtač Borivoj Dovniković Bordo, redatelj i scenarist Lukas Nola i glumica Mirjana Majurec

Hrvatska i dalje atraktivna inozemnim producentima

Program poticaja Filming in Croatia u svojoj je desetoj godini provođenja ostvario rezultate na razini rekordne 2019. godine, snimano je 14 projekata za čiju je produkciju ostvarena potrošnja od 337 milijuna kuna. 

Kroz taj je program dosad prošlo 109 projekata, potrošnja u Hrvatskoj za njihovu produkciju prešla je 1,66 milijardi kuna, a prema nekim analizama svaka uložena kuna vratila je 11,6 kuna gospodarskog učinka.

Procjenjuje se da između 12 i 15 posto ukupnog budžeta nekog projekta odlazi na smještaj, a za ovu godinu, s rekordnih 350 milijuna kuna za njih 14, oko 41 milijun kuna potrošilo se samo na smještaj.

Hrvatska je i dalje atraktivna za snimanja, a najaktualniji je akcijski triler "Canary Black", s Kate Beckinsale koja se već udomaćila u Zagrebu i postala jedna od vatrenijih navijačica hrvatske nogometne reprezentacije.

Europska mreža filmskih komisija je među pet finalista izbora za najbolju lokaciju za snimanje, uvrstila i Stari Grad na Hvaru, gdje se snimalo "Ljeto kada sam naučila letjeti". Glasanje traje do 31. siječnja, a pobjednik će nagradu primiti u veljači na Europskom filmskom sajmu u Berlinu.      

Europska filmska akademija je na popis "Blaga europske filmske kulture" uvrstila dubrovački Stradun, koji se već dokazao kao lokacija koja može udomiti razne filmske teme, od povijesnih do znanstveno-fantastičnih.

Festivalska publika vratila se u kino dvorane

Godina je bila važna i za domaće filmske festivale koji su se nakon online izdanja konačno vratili u kino dvorane kao nezamjenjivo mjesto susreta ljubitelja filma, a neki od njih obilježili su velike obljetnice.

Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb proslavio je 50. rođendan, a svoj je ovogodišnji Grand Prix dodijelio, u kratkometražnoj konkurenciji, filmu "Smetlar" Laure Gonçalves, a u dugometražnoj "Maad, moje sunce" Michaele Pavlátove. 

Na 20. izdanju Zagreb Film Festivala pobjedu su odnijeli dugometražni pakistanski film "Joyland" Saima Sadiqa, kratkometražni "I tako je završilo ljeto" slovenskog redatelja Matjaža Ivanišina te u kategoriji hrvatskog kratkog metra "Nije zima za komarce" Josipa Lukića i Klare Šovagović.

Dvadeset godina osnutka obilježio je i Human Rights Film Festival, otvorivši program filmom Annie Ernaux, književne nobelovke koja na ovo izdanje nije mogla doći jer je primala tu prestižnu nagradu, no organizatori kažu da postoji mogućnost da Hrvatsku posjeti tijekom iduće godine.

Film "Sabaya" Hogira Hirorija bio je najbolji na 18. ZagrebDoxu u međunarodnoj konkurenciji, a "Dida" Nikole Ilića i Corine Schwingruber Ilić u regionalnoj konkurenciji.

Veliku Zlatnu arenu za najbolji film 69. Pulskog filmskog festivala dobio je film "Zbornica" Sonje Tarokić, uz još četiri Zlatne arene, a taj je festival dobio i novog umjetničkog ravnatelja, Danijela Peka.

Pobjednik ovogodišnjeg Motovun Film Festivala američki je film "Ratni Konj" u režiji Riley Keough i Gine Gammell, a žiri "Motovunski kratki" nagradu je dodijelio animiranom uratku "Prodavači leda" Portugalca Joãoa Gonzaleza. 

Dio pobjedničkih filmova s tih festivala tradicionalno se distribuira u manja kina diljem Hrvatske koja su, okupljena u Kino mreži, ustrajna u promicanju nekomercijalnog, umjetničkog europskog i hrvatskog filma. 

Iduće godine moglo bi se saznati hoće li im se u tome uskoro pridružiti i još uvijek zatvoreno zagrebačko kino Europa koje je, najavili su iz Grada Zagreba, jedan od njihovih ključnih strateških projekata.

Anamarija Grbin