Hena com objavljuje Tenu Štivičić, korejskog Stephena Kinga i prvi prijevod kuvajtskog autora

Nakladnik Hena com najavljuje tri nova naslova: novu dramu nagrađivane dramatičarke Tene Štivičić "64", roman "Dobri sin" autorice You-jeong Jeong proglašene korejskim Stephenom Kingom te roman "Bambusova stabljika" prvi hrvatski prijevod kuvajtskog autora Sauda Al Sanusija.

Sredinom veljače pod egidom Hena coma bit će objavljeno ukoričeno izdanje drame hrvatske dramatičarke s londonskom adresom Tene Štivičić "64", praizvedene 2021. u beogradskom kazalištu Atelje 212, te iste godine premijerno postavljene u zagrebačkome HNK-u.

Lom tračnog para pod stresnim teretom očekivanja 

Dramom autorica naglasak stavlja na intenzivne obiteljske odnose, na intimu jednoga bračnog para koji se, u 40-im godinama života, lomi pod stresnim teretom očekivanja – onih vlastitih, ali i onih koje im nameće društvo.

Mladi bračni par u drami Tene Štivičić preispituje svoje uloge u partnerskim i obiteljskim odnosima, s naglaskom na pitanje je li imati djecu biološki ili društveni imperativ.

Ionako nelaku odluku da postanu roditelji, dodatno će im otežati proces medicinski potpomognute oplodnje.

Ovaj osnovni zaplet povod je za problematiziranje cijelog niza temeljnih društvenih postavki - od emocionalnih do egzistencijalnih, od krize braka do krize identiteta, od pitanja osobne slobode do prava na izbor, od pitanja tradicionalnih stereotipa i očekivanja okoline do samoće i izgubljenosti u kojoj se svaki pojedinac s tim očekivanjima nosi.

"Svojim autentičnim stilom koji obiluje prigušenim humorom, suptilnom ironijom te jezgrovitim i uvjerljivim dijalozima, Tena Štivičić navodi nas na promišljanje vlastitih obrazaca u pitanjima ljubavi, braka, karijere, socijalnog statusa, prijateljstva, emancipacije i roditeljstva - obrazaca po kojima donosimo odluke koje, najblaže rečeno, mijenjaju život", stoji u najavi.

Uzorni student prava nestabilna uma

U izdanju Hena coma izlazi i roman "Dobri sin" You-jeong Jeong (1966.) svjetski poznate južnokorejske autorice psiholoških trilera i kriminalističkih romana, objavljivanih u 20-ak zemalja.

Objavila je pet romana, a prvi značajniji uspjeh ostvarila je romanom "Seven Years of Darkness" (2011.), zbog kojeg je uvrštena na popis najboljih kriminalističkih romana 2015. godine prema njemačkom časopisu Die Zeit. Prema romanu je snimljen i istoimeni film.

Njezin najpoznatiji roman "Dobri sin" (2016.) primjer je vještog povezivanja visoke i žanrovske književnosti, zbog čega je u Južnoj Koreji posebno cijenjena, a u svijetu prozvana korejskim Stephenom Kingom.

U svome najpoznatijem djelu, Jeong donosi priču nabijenu tjeskobnom atmosferom i podmuklom napetošću, a u središtu je priče uzorni student prava nestabilna uma, koji se jednoga jutra, ne sjećajući se ničega od prethodne večeri, budi prekriven krvlju u svojoj sobi, da bi ubrzo potom u prizemlju pronašao beživotno majčino tijelo. Knjigu je prevela s engleskog Una Krizmanić Ožegović.

Autsajderski uvid u stroge kuvajtske društvene norme

Treći novi naslov Hena coma je "Bambusova stabljika", roman jednoga od najpoznatijih mladih glasova arapske književnosti, Kuvajćanina Sauda Al Sanusija, ovjenčan kuvajtskom Državnom nagradom za književnost te prestižnom Međunarodnom nagradom za arapsku književnost IPAF, (arapski Booker).

U knjizi Al Sanusi hrabro progovara o kuvajtskoj stvarnosti i odnosu domaćina prema Filipincima, "građanima drugog reda", diskriminaciji i potrazi za identitetom kroz priču mladića ponikla iz miješanog braka, koji vapi za vlastitim korijenima.

"Bambusova stabljika" smiona je i provokativna knjiga. Saud Al Sanusi, mladi i progresivni kuvajtski pisac, u ovoj se fascinantnoj prozi ne bavi samo temom identiteta i pripadanja, nego prodire mnogo dublje, neustrašivo pišući o potlačenima te o nacionalnim, rasnim, klasnim i vjerskim pitanjima, ističu iz Hena com-a.

Konstruirajući djelo kao roman u romanu, Al Sanusi ispovjednim glasom Joséa Mendoze pruža izrazom vrlo jednostavan, ali duboko emotivan i, što je najvažnije, autsajderski uvid u stroge kuvajtske društvene norme i običaje, dodaju.

Prvi prijevod jednog kuvajtskog autora na hrvatski jezik s arapskoga potpisuje Antonia de Castro Burica.