Istarska pjesnikinja Gracijela Putina, još se jednom nagrađena na međunarodnoj razini. Ovoga puta istaknula se na natječaju za poeziju “Le Parole della Vita” koji, uz pokroviteljstvo Talijanskog veleposlanstva u Principatu Monaco, raspisuje kulturna udruga Il Teatro della Vita iz Monte Carla.
Svečana dodjela nagrada održat će se uoči božićnih blagdana, točnije 13. prosinca, u dvorani Vasarely Auditorija Rainier III u Kneževini Monako. Tom će prigodom Gracijela Putina čitati vlastite pjesme te govoriti na četiri jezika i na takav način predstaviti svoj rodni kraj Brajkoviće, Istru i Hrvatsku.
Gracijela Putina je rođena 17. 8. 1964. u Brajkovićima (Općina Kanfanar u Istri), gdje i živi. Slika, svira, pjeva u crkvenom zboru, fotografira, snima, reciklira različite materijale u kući svojega djetinjstva okružena mnogim kućnim ljubimcima, voćkama, lozama i cvijećem. Kao pjesnikinja otkrivena je u osnovnoj školi, u Rovinju, te je svoje stihove govorila u Raklju na Susretima na dragom kamenu i objavljeni su joj u Modroj lasti i u Panorami.
Sudjeluje na raznim manifestacijama u zemlji i inozemstvu uz brojna priznanja i nagrade. Godine 2023. pobijedila jt na Međunarodnom pjesničkom festivalu More na dlanu koji se tradicionalno održava u Puli i Rovinju. U Italiji njezini su ljubavni stihovi iz pjesme ''ERO UNA MARIA MADDALENA'' proglašeni kao najljepši ljubavni stihovi Italije za 2020. godinu, te je ta pjesma uvrštena u talijansku Antologiju najljepših pjesama Italije.
Njeguje dijalekte, prvenstveno one koji se govore u Istri, a ponaosob Istrioto, istromletački i labinjonsku cakavicu, koji su nedavno i zaštićeni, te piše na tim jezicima. Godine 2025. Pobjiedila je na dva međunarodna pjesnička festivala u Italiji, od kojih je jedan primao poeziju na romskom jeziku.
Idejni je začetnik i organizatorica glazbeno pjesničkog susreta ''SUPA U MALOJ BUKALETI'' u općini Kanfanar.
Od osnutka udruge Dvegrajci je njena članica, a to je udruga za promicanje i valorizaciju kulturnog i prirodnog nasljeđa Kanfanara i Kanfanarštine. Ove, 2024. godine, u suradnji s Gradom Pazinom i Etnografskim Muzejom u Pazinu, priprema izložbu posvećenu Matku Brajši Rašanu kako bi se obilježila 90. godišnjica smrti Oca istarske himne.