Osim predstavljanja rane faze njegovog eksperimentalnog rada, izložbom se želi ukazati na specifične odnose Nama Junea Paika s umjetnicima iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, u čijim se radovima također mogu pronaći "signali, paralele i refleksije u sličnom grooveu" * Iz Muzeja suvremene umjetnostkažu kako je Paikov revolucionarni multimedijski rad globalno odjeknuo u svijetu umjetnosti, "poput televizijskog signala ili internetskog impulsa", a iako se njegove zasluge najčešće tumače kroz zapadnjačko očište interpretacija umjetnosti, on je u pravom smislu globalni fenomen
Osim predstavljanja rane faze njegovog eksperimentalnog rada, izložbom se želi ukazati na specifične odnose Nama Junea Paika s umjetnicima iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, u čijim se radovima također mogu pronaći "signali, paralele i refleksije u sličnom grooveu" * Iz Muzeja suvremene umjetnostkažu kako je Paikov revolucionarni multimedijski rad globalno odjeknuo u svijetu umjetnosti, "poput televizijskog signala ili internetskog impulsa", a iako se njegove zasluge najčešće tumače kroz zapadnjačko očište interpretacija umjetnosti, on je u pravom smislu globalni fenomen
Izložba "In the Groove", koja se otvara 13. prosinca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), prikazuje ranu eksperimentalnu praksu pionira medijske umjetnosti Nama Junea Paika.
Iz MSU-a kažu kako je Paikov revolucionarni multimedijski rad globalno odjeknuo u svijetu umjetnosti, "poput televizijskog signala ili internetskog impulsa", a iako se njegove zasluge najčešće tumače kroz zapadnjačko očište interpretacija umjetnosti, on je u pravom smislu globalni fenomen.
Djetinjstvo je proveo u Južnoj Koreji, glazbeno obrazovanje u ranim je godinama stekao u Japanu, a umjetničku karijeru izgradio u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.
"Lucidnim objedinjavanjem raznolikih, kompleksnih, udaljenih kulturoloških fenomena u svojoj umjetničkoj praksi, Paik je donio globalnu i hibridnu perspektivu umjetničke prakse te nadahnuo mnoštvo drugih umjetnika iz raznih dijelova Azije i zapadnog svijeta", dodaje se.
Bio je jedan od prvih umjetnika koji je shvatio revolucionarne implikacije upotrebe videotehnologija na društvo i umjetnost, zalažući se za "elektroničku autocestu" u smislu otvorene i besplatne mreže s globalnom recepcijom, a protiv medijskih monopola.
Osim predstavljanja njegovog rada izložbom se želi ukazati na specifične odnose Nama Junea Paika s umjetnicima iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, u čijim se radovima također mogu pronaći "signali, paralele i refleksije u sličnom grooveu".
To su, među ostalima, Marina Abramović, Vladimir Bonačić, John Cage, Ivo Deković, Srečo Dragan, Silvio Foretić, Ivan Ladislav Galeta, Sanja Iveković, Nada Kolundžija, Katalin Ladik, Miodrag Lazarev Pashu, George Maciunas, Dalibor Martinis, Charlotte Moorman, Vladimir Petek, Miroslav Miša Savić, Aleksandar Srnec, Goran Trbuljak, Andrej Zdravič.
Nam June Paik (Seul, 1932.-Miami, 2006.) osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Seulu, Hong Kongu i Kamakuri. Studirao je u Tokiju, s diplomom na temu opusa kompozitora Arnolda Schönberga, a 1956. seli u Njemačku gdje je proučavao europsku filozofiju i modernu glazbu, aktivno surađujući sa suvremenim avangardnim umjetnicima.
Na području medijske umjetnosti afirmirao se prvom samostalnom izložbom "Exposition of Music – Electronic Television" 1963. Godinu dana kasnije odlazi u SAD gdje je njegova videoumjetnost doživjela procvat.
Stvara videoradove, ugrađuje ih u skulpture i instalacije, a izradio je i videosintesajzer – stroj za obradu slika, a od 1980-ih je proveo niz projekata na globalnoj razini
Izložba u MSU, kojoj su kustosi izložbe Sooyoung Lee, Olga Majcen Linn, Martina Munivrana i Dan Oki, bit će otvorena do 28. veljače.
Na izborima 2013. godine bilo je 56.558mkandidata, četiri godine poslije 47.601, a 2021. godine 'samo' 38.852. Razvidno je da se te godine, u odnosu na 2013., natjecalo čak 17.706 kandidata manje. Ohrabruje, međutim, da se sve više žena vidi u lokalnoj predstavničkoj i izvršnoj vlasti
"Industrija fosilnih goriva najodgovornija je za klimatsku krizu i toga je svjesna desetljećima. Hrvatska Vlada načelno zagovara zelenu energetsku tranziciju, ali u praksi vidimo nova ulaganja u plinsku infrastrukturu na moru i na kopnu, veliko kašnjenje s donošenjem ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana i preniske ciljeve za obnovljive izvore energije", veli programska voditeljica Greenpeacea Hrvatska Petra Andrić
Za najbolje neobjavljeno književno djelo i najbolje objavljeno na nekom od idioma čakavskog narječja
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
