Autor izložbe je Kristijan Žgaljardić, organizator Zavičajno društvo "Matko Brajša Rašan" - Pićan, a suradnici u realizaciji Zavičajno društvo "Matko Brajša Rašan" - Pićan", Općina Pićan, Muzej grada Pazina i KUD Brajša
Autor izložbe je Kristijan Žgaljardić, organizator Zavičajno društvo "Matko Brajša Rašan" - Pićan, a suradnici u realizaciji Zavičajno društvo "Matko Brajša Rašan" - Pićan", Općina Pićan, Muzej grada Pazina i KUD Brajša
Mali festival baštine, manifestaciju u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula, zaključit će otvorenje izložbe Šime Kurelić i njegovo doba večeras u 18 sati.
Autor izložbe je Kristijan Žgaljardić, organizator Zavičajno društvo "Matko Brajša Rašan" - Pićan, a suradnici u realizaciji Zavičajno društvo "Matko Brajša Rašan" - Pićan", Općina Pićan, Muzej grada Pazina i KUD Brajša. Sponzori izložbe su Zavičajno društvo "Matko Brajša Rašan" i Općina Pićan.
U programu otvorenje izložbe sudjelovat će KUD Uljanik i Dorijan Jurkota na duplicama, a kratka izlaganja održat će Kristijan Žgaljardić (Šime Kurelić i njegova uloga u narodnom preporodu istarskih Hrvata) i Mariela Tomičić (Djelovanje Ćirilometodske družbe na području Pazinskog i Labinskog kotara od 1900. do 1915.)
Šime Kurelić, narodni preporoditelj istarskih Hrvata, rođen je u Pićnu 1864. u bogatoj građanskoj obitelji Antona Kurelića i Marije Švić. Završio je osnovnu pučku školu u Pićnu, a zatim gimnaziju na njemačkom nastavnom jeziku u Pazinu. Studij prava pohađao je i završio u Grazu i Padovi. Tijekom osamdesetih i devedesetih XIX. stoljeća Kurelić se istaknuo kao politički aktivist i borac za kulturna i politička prava istarskih Hrvata. Na općinskim izborima 1898. izabran je za glavara mjesne općine Pazin, a tu dužnost obnaša sve do 1918/19. Za njegova upravljanja gradom i općinom osnovalo se mnoštvo pučkih škola, Hrvatska čitaonica u Pazinu, gospodarsko društvo, prva Hrvatska gimnazija u Istri i još mnogo toga. Cilj je izložbe upoznati zaljubljenike u povijest, s narodnim preporodom istarskih Hrvata, životom i djelom Šime Kurelića, kao izuzetnog intelektualca i političara s kraja XIX. i početa XX. stoljeća te s samim Pićnom i Pazinom gdje je spomenuti preporoditelj živio i djelovao. Izložba će u Središnjoj knjižnici biti postavljena do 17. listopada 2025.
Zavičajno društvo Matka Brajše Rašana Pićan osnovano je 2014. na inicijativu umirovljenog nastavnika i ravnatelja Lucijana Benkovića. Udruga je pokrenuta s ciljem okupljanja Pićanaca oko lika narodnog preporoditelja Matka Brajše Rašana. Uz to, cilj udruge je istraživati i popularizirati prošlost Pićna, Pićanske biskupije i središnje Istre. Udruga je tijekom prošlih godina ostvarila brojne rezultate od kojih svakako valja istaknuti postavljanje povijesne kapelice u selu Zajci i spomen-ploče Boži Milanoviću u Svetoj Katarini, organiziranje stručnih povijesnih skupova poput 140 godina Dobrile, 80 godina Pazinskih odluka, 90 godina Brajše, 160 godina Kurelića, brojne edukativne izložbe, javna predavanja te edukativne izlete. Društvo broji pedest članova, a vodstvo Udruge čine, Branko Ružić, Petar Turčinović i Kristijan Žgaljardić.
Kristijan Žgaljardić rođen je u Puli 24. siječnja 1997., a dolazi iz sela Floričići (Općina Pićna). Osnovnu je školu završio u Podpićnu, a svoje je srednjoškolsko obrazovanje stekao u Pazinu. Studij povijesti završio je 2021. Tijekom studentskih dana sudjeluje na brojnim konferencijama poput Labinskih kulturno-povijesnih susreta, a 2020./21. pokreće projekt Sulejmanovih 500 godina koji rezultira izdavanjem zbornika u jesen 2021. Objavio je desetak znanstvenih radova, organizirao je mnoštvo povijesno-edukativnih predavanja i izleta, a od 2022. obnaša funkciju tajnika i organizatora svih aktivnosti Društva Brajša.
"Srce na baterije" donosi stihove koji odbijaju šutjeti, ispreplićući duboku intimnost i obiteljske povijesti s oštrom društvenom angažiranošću. Kroz snažne motive otpora, antifašizma, ali i krhkosti svakodnevice, autorica ispisuje mape preživljavanja u suvremenom svijetu
Od 1960. godine pa do kraja nogometne aktivnosti igrao je za NK Staklar, klub koji će do kraja osamdesetih godina, uz NK Istru i NK Uljanik biti nositelj kvalitetnog nogometa u Puli
„Posebno zabrinjava činjenica da se prodaja provodi zajedno s koncesijom nad ogromnim prostorom u samom centru Pule — prostoru većem od 660 tisuća četvornih metara, od čega je više od 330 tisuća četvornih metara kopneni dio. Današnji Uljanik 1856 koristi tek manji dio tog prostora, dok na ostatku posluje niz uspješnih tvrtki koje zapošljavaju značajan broj ljudi, čak i više nego sam Uljanik 1856“, ukazao je Paus
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
