Iransko-nizozemski pisac Kader Abdolah i višestruko nagrađivana književnica Nada Gašić počasni su gosti 32. Sa(n)jam knjige u Istri koji će od 27. studenog do 6. prosinca okupiti više od 100 domaćih i stranih autor(ic)a oko središnje teme La vita è bella. Posebnosti programa Histrokozmos su knjiga Ivone Orlić o Franciju Blaškoviću, "Smrt u Puli" Darka Dukovskog, prvo hrvatsko izdanje Crepaxovog stripa...
Iransko-nizozemski pisac Kader Abdolah i višestruko nagrađivana književnica Nada Gašić počasni su gosti 32. Sa(n)jam knjige u Istri koji će od 27. studenog do 6. prosinca okupiti više od 100 domaćih i stranih autor(ic)a oko središnje teme La vita è bella. Posebnosti programa Histrokozmos su knjiga Ivone Orlić o Franciju Blaškoviću, "Smrt u Puli" Darka Dukovskog, prvo hrvatsko izdanje Crepaxovog stripa...
O jednoj od najstarijih i najdubljih tema u povijesti ljudskog razmišljanja koja u sebi krije temeljno filozofsko pitanje: Može li ljepota života biti stvar našeg osobnog odabira i perspektive čak i kada ona nije objektivna stvarnost?, promišljat će više od 100 književnika, filozofa, teoretičara, publicista, likovnog i filmskih umjetnika te brojnih drugih gostiju Sajma koji će se održati od 27. studenog do 6. prosinca u Domu hrvatskih branitelja u Puli.
- La vita è bella u sebi imanentno sadrži teme koje smo već obrađivali. Nema lijepog života bez slobode, bez nemira, niti bez povratka u prošlost i suočavanja sa samima sobom, istaknula je direktorica Sajma Magdalena Vodopija danas pred novinarima u Klubu/knjižari Giardini 2.
Sajamsku temu otvaraju počasni gosti 32. Sajma: poznati nizozemsko-iranski pisac i politički disident Kader Abdolah te nagrađivana spisateljica Nada Gašić.
Kader Abdolah dolazi s autobiografskim romanom „Prije nego što bude kasno“ u izdanju Buybooka, o napetoj političkoj stvarnosti suvremenog Irana. Ovo djelo, uz temu La vita è bella, progovara i o temama prošlih Sajmova – Intime, Povratak i Sloboda, a Abdolah će biti i prvi gost ovogodišnjeg Doručka s autorom.
Nada Gašić vraća nam se s novim romanom „Kutijica od školjki“ u izdanju Sandorfa, u kojem u svom prepoznatljivom stilu podcrtava glavnu temu La vita è bella.
Prvu veliku raspravu i razlaganje teme otvara okrugli stol na kojem će sudjelovati istaknuta antropologinja i filozofkinja Svetlana Slapšak, filozof i pisac Predrag Finci, pisac, esejist i književni kritičar Zdravko Zima te kulturolog i antropolog Aljoša Pužar.
Tema La vita è bella prožima i regionalni program Ljubljana bere koji ove godine slavi 10 godina. Dio tog programa čini novi format Pričamo priče u kojem će se pisci i spisateljice – Dušan Šarotar, Goran Vojnović, Agata Tomažič – okušati u ulozi pripovjedača i kazivati priče o središnjoj temi.
- Povodom jubilarne obljetnice veliki slovenski kulturolog Mitja Velikonja po prvi puta će doći na Sajam i gostovati na kultnom Doručku s autorom. Nasuprot tome, Boris Domagoj Biletić koji je od samih početaka s nama na Sajmu imat će prvi Doručak s autorom, kazala je Vodopija.
Različite perspektive o tome što život čini lijepim, odnosno kako ga takvim učiniti u izazovnim vremenima koja nose neizvjesnu budućnost, otkrivaju djela koja će se predstaviti u okviru glavne teme.
Među njima su knjiga Predraga Fincija „Putovanja duše“ (TIM Press), introspektivni žanrovski hibrid o unutarnjim sukobima i potrazi za cjelovitošću; zatim zbirka eseja „Ljepota je tako teška“ (Hrvatska sveučilišna naklada) Zdravka Zime, o književnosti kao prostoru slobode te intimna proza „Sarajevosti“ (Buybook) Sinana Gudževića.
Srđan Valjarević u djelu „Roman o agoniji i vedrini“ (V.B.Z.) aktualni društveni trenutak prikazuje kroz humor, dok miljenik pulske publike Ante Tomić u satiričnom romanu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Hena com) govori o događanjima iz 1717.godine, ismijavajući pritom rat i vlast. Kao grand finale istaknut će se predstavljanje knjige sabranih tekstova Branka Sbutege „Don Branko Sbutega“ (Kotor-Art), u uredništvu njegovog brata Antuna Sbutege te projekcija kratkometražnog filma „Krava“ Pava Marinkovića.
(foto Helena Vodopija)
U okviru Intima, otvoreno o osobnim temama govorit će kanadsko-francuska spisateljica Nancy Huston, predstavljajući svoju knjigu „Francia“ (Naklada OceanMore), priču o preživljavanju, solidarnosti i ljudskoj ranjivosti ispričanu iz perspektive transrodne žene.
Švicarski_a autor_ica Kim de l'Horizon nastupit će sa svojim debitantskim romanom „Knjiga krvi“ (Naklada OceanMore), za koji dobiva prestižnu Njemačku i Švicarsku književnu nagradu, postajući tako prva nebinarna osoba s ovim priznanjima. Ta dva djela otvaraju važno pitanje slobode nepripadanja u vremenu podjela.
Još jedna tema o kojoj će se na 32. Sajmu govoriti su Nemiri: španjolska književnica Rosa Montero u djelu „Opasno je biti pri sebi“ (Disput) promišlja o vezi između ludila i kreativnosti, a crnogorsko- bosanskohercegovački pisac Andrej Nikolaidis nastupit će sa svojim najnovijim romanom „Safari u Sarajevu“ (Hena com).
Program Storie italiane obilježit će predstavljanje grandioznog djela suvremene talijanske književnosti „Meksičke željeznice“ (Petrine knjige) autora Giana Marca Griffija, no svakako vrijedi istaknuti i knjige hrvatskih autora i autorica. Tu su prozni prvijenac Ane Brnardić „Jezero“ (Naklada OceanMore), kriminalistički roman „Atentator“ (Stilus) Jurice Pavičića i dvije pjesničke zbirke – „Međugorje“ (Fraktura) Ivice Đikića i „Crveni zec“ (v.b.z.) Draga Glamuzine.
Pored toga, filozof Žarko Paić predstavit će čak dva teorijska djela: „Vanja Sutlić: otvorenost povijesnoga mišljenja i njegove granice“ (Multimedijalni institut) i „The Technoscientific Turn of Philosophy“ (Palgrave Macmillan). Među ovogodišnjim gostima bit će i autor velikih ostvarenja srpske kinematografije Srđan Dragojević, koji prvi put dolazi na Sajam i predstavlja knjigu „Crveni“ (Profil).
Kako ističe glavna producentica Slavica Ćurković, film i ove godine zauzima važno mjesto na Sajmu, povezujući tri programske cjeline: Slavenski đardin, Hop lektiru i PULikulArnu reformu. „Hop lektirom djeci približavamo književnost i umjetnost općenito, i to kroz razgovore s mlađim autorima i autoricama, ilustratorima i ilustratoricama, strip-crtačima i drugim umjetnicima.
Ovoga puta govorimo o animaciji te okupljamo autore i autorice hrvatske animatorske scene. Predstavit ćemo film Veljka Popovića „Žarko, razmazit ćeš dite“, prvi studentski film pulske autorice Noemi Ribić „Odrasti u malo drvo“, kratki eksperimentalni film „Dota“ Petre Zlonoge, animirani film Ivane i Thomasa Volda „Udahnuti život“ te, za kraj ovogodišnje Hop lektire, film „Šuma Striborova“ Ane Despot.
U PULikulArnoj reformi etablirani autori i autorice razgovarat će sa srednjoškolcima o književnim klasicima, hrvatskim, regionalnim i svjetskim – s naglaskom na one čija su djela u školskim lektirama – ali na nekonvencionalan način. Ovogodišnja PuliKularna reforma, s nazivom Književnost koja se gleda, bazira se na vezi proze i filma, odnosno ekraniziranim djelima hrvatske i svjetske književnosti, od kojih većina i jest u lektiri.
O adaptaciji kao posebnoj tehnici pretvaranja književnog djela u scenarij govorit će kritičari, scenaristi i pisci: Boris Rašeta o Kiklopu, Ana Brnardić o Paklenoj naranči, Andrej Nikolaidis o Odiseji, Srđan Valjarević o Strancu i Jurica Pavičić o Hamletu.“
Film i književnost susrest će se i u programu Slavenski đardin u tri kadra, koji donosi intimnu i britku prepisku dvojice istaknutih redatelja i dugogodišnjih prijatelja, Rajka Grlića i Gorana Markovića, objavljenu u knjizi „Jesi li snimio ovo?“ (Telegram), kao i novi roman Gorana Markovića „Hamlet u Paviljonu br. 6“ (Laguna).
Ivana Peruško, donedavna programska urednica Slavenskog đardina, ovoga će se puta predstaviti u ulozi autorice te premijerno predstaviti knjigu „Na rubu prijevoda“ (Disput), o ekranizaciji ruskih klasika, s naglaskom na „Majstora i Margaritu“.
U sklopu programa Ljubljana bere nastavlja se tradicija predstavljanja vizualnih umjetnosti kroz kultni program Noć galerija, kojim je prije deset godina započela suradnja između Ljubljane i Pule. Ove će se godine predstaviti ilustratorica i slikarica Samira Kentrić s izložbom „Pratim trendove“ u Gradskoj Galeriji Pula i Dušan Šarotar s izložbom fotografija „Zvjezdana karta“ u Galeriji Makina.
Osim već spomenutih poveznica s glavnom temom, Ljubljana bere predstavit će i debitanticu Piu Prezelj, koja će govoriti o svojem nagrađivanom romanu „Teška voda“ (Hena com).
Interdisciplinarna priroda Sajma ogleda se i u Histrokozmosu. U okviru Alternativnih oaza Istre održat će se program Prostor urbane kulture predstavlja te će se izložiti Istarska fanzinoteka koja okuplja nezavisne publikacije tridesetak kolektiva iz Istre i šire. Program Brtonigla Toons & Tunes predstavlja je pak usmjeren na glazbu: Istarske priče o vinilu publiku će upoznati s tri mala istarska izdavača ploča čiji će predstavnici govoriti o kulturi vinila i recentnom trendu povratka analognim formatima i održati jutarnji DJ set. Publika će moći zaplesati i na rođendanu Sajma na kojem će gostovati DJ-i iz kolektiva Groovoteka, a održat će se u Galeriji Cvajner.
Lara Manzin Grganja, glavna izvršna producentica Sajma pedstavila je bogat program Histrokozmos.
Posebno mjesto zauzima prvo hrvatsko izdanje stripa „Anthropology“ talijanskog autora Guida Crepaxa, jednog od najvažnijih europskih strip-autora 20. stoljeća. Znalci stripa čitali su ga u talijanskom originalu, a sada će biti objavljen u suizdavaštvu Castropole i Udruge Sa(n)jam knjige u Istri, uz pokroviteljstvo Javne ustanove Kamenjak, dok je za grafičko oblikovanje zadužen Vjeran Juhas. To je, ujedno, i prvo izdanje u novoosnovanoj biblioteci Histrokozmos.
Podsjetimo, Sajam je nekoć imao biblioteku Kod Tomasa pa „Anthropology“ stoji u znaku povratka izdavaštva na Pulski festival knjiga i autora. O temi snažno govore i autobiografsko djelo „Moj američki san“ (Ex Libris) Lidije Matticchio Bastianich, rođene Puljanke i svjetski poznate kuharice, te knjiga „Franci Blašković: konstrukcija suvremenoga istarskog identiteta“ (Hrvatska sveučilišna naklada/Povijesni i pomorski muzej Istre) etnologinje i kulturne antropologinje Ivone Orlić, u kojoj autorica iznosi studiju o legendi istarske alternativne scene. 4. Histrokozmos donosi i mnoge važne knjige o Istri.
(foto: Lara Manzin Grganja)
Povjesničar Darko Dukovski u djelu „Smrt u Puli“ (Istarski ogranak DHK/ Čakavski sabor) progovara o prešućenoj istarskoj povijesti, dok Teodora Fonović Cvijanović i Vanesa Vitković Marčeta u knjizi „Od Naše sloge do Glasa Istre: Istarske novine kroz jezičnu prizmu“ (Hrvatska sveučilišna naklada) prate povijest istarskoga novinarstva.
„Nova knjiga o Istri“ (Čakavski sabor, Istarski ogranak DHK) nadovezuje se na znamenitu „Knjigu o Istri“ Tone Peruška, a strastveni istraživači prirode i kulturno-povijesnih znamenitosti Lara Černicki i Stašo Forenbaher predstavit će svoju petu zajedničku knjigu „Istra pješice i biciklom“ (Libricon). Veliki interes zasigurno će pobuditi i „Oštarije Pule“ (Hrvatska sveučilišna naklada) Franka Lukeža, nova knjiga u ediciji Lukežijana, te „Krnica na pjatu - Kuharica none Albine“ (Josip Turčinović) Klare Buršić-Matijašić."
Bogat enogastronomski program Histrokozmosa će i ove godine upotpuniti tradicionalni program Saga o Vinu, na kojem će šest vinarija južne istre predstaviti svoja vina.
Uz moderatora Marka Percana, vinare i sommeliera Hrvatskog sommelier kluba, u razgovorima će sudjelovati i rapsodi vina, poznavatelji i istraživači Istre koji će pričati priče o vinu, a među kojima su: povjesničar umjetnosti Ivan Matejčić, akademik i arheolog Robert Matijašić, povjesničar Maurizio Levak i etnolog Noel Šuran. Predstavit će se i vino Sajma Post Scriptum, koje je prvi puta predstavljeno na 15. Sajmu. Ovoga puta nastalo je u suradnji s vinarijom Diković, a etiketu ponovno oblikuje umjetnik Mauricio Ferlin.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.