Matija Vlačić Ilirik, 502. godina od rođenja najvećeg istarskog reformatora i humanista

Na današnji dan, davne 1520. godine u Labinu je rođen Matija Franković (Vlačić), najveći istarski reformator i humanist. Njegov život i djela obilježeni su stravstvenim borbama protiv čišćenja katoličke vjere od brojnih manipulacija, prodaja oprosta grijeha i iskrivljavanja značenja kršćanskih dogmi, zbog kojih se na koncu crkva i podijelila na katolici i protestante.

Nakon završenog studija u Veneciji, radio je kao profesor teologije, grčkog i hebrejskog jezika, a cijeli svoj život proveo je u predavanju, širenju i obrani Lutherovog učenja. Zalagao se za sustavno sveučilišno obrazovanje jer se smatrao da je ono ključ razvoja i širenja reformacije.

Reformacija u katoličkoj crkvi i Lutherov utjecaj

U 16. se stoljeću katolička crkva još jednom razdijelila, i to na katolike i protestante, što je uvelike utjecalo na razor vjerskog jedinstva kršćana. Cilj reformatora bio je očistiti vjeru od praznovjernih predodžbi, sumnjivih običaja, a ponajviše od trgovine oprosta. Začetnikom reforme smatra se Martin Luther, koji je 1517. godine objavio 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve.

Lutherove su se ideje trgovačkim vezama brzo proširile Europom pa su tako došle i u Istru. Matija Vlačić Ilirik, koji je Luthera upoznao na studiju u Wittenbergu, ubrzo je postao njegov sljedbenik.

Svojim je zalaganjima u vrlo kratkom razdoblju Vlačić postao i jedan od prvih vođa Protestantske crkve.

Protivio se manipulacijama crkve, a iza sebe je okupio velik broj sljedbenika

Pisao je brojna djela u kojima je poticao i ohrabrivao sljedbenike protenstatizma da se bore za novu crkvu i kršćansku istinu. U njima je isticao važnost otpora manipulacijama unutar crkvenih redova, a ponajviše prodaje oprosta grijeha.

Ključ Svetoga pisma jedno je od najvažnijih Vlačićevih dijela jer je u njemu postavio temeljne smjernice razvoja biblijske hermeneutike. To je ujedno i prvi enciklopedijski i hermeneutički rječnik Biblije.

Vlačić je kroz svoja djela provlačio važnosti klasične izobrazbe, uz naglasak na nepotrebno crkveno posredovanje pri razumijevanju Svetog pisma. Analizu isključivo povijesnog problema nastanka pojmova u biblijskom jeziku smatrao je nepotrebnom, već se oslanjao na važnost razumijevanja autora biblijskog teksta koji se interpretira.

Njegov su život obilježile brojne nevolje i bolesti, zbog koje je na koncu i preminuo u 55. godini, u Frankfurtu, a iza sebe je ostavio čak 18 djece.

"Istria mea dulcissima patria"

U svojim se djelima i javnim nastupima često prisjećao svog rodnog zavičaja, nazivavši ga Istria mea dulcissima patria. Upravo je tim izrazom potvrdio privrženost i ljubav prema svom rodnom Labinu i istarskom narodu.

Lik i djelo Matije Vlačića Ilirika znatno su utjecali na europsku kulturnu baštinu, a do danas je ostao zapamćen kao veliki erudita i jedan od predstavnika protestanzitma.

Istrijani i danas čuvaju Matiju od zaborava

I danas, više od pola stoljeća rođenja ovog velikog istarskog humanista, Istrijani održavaju brojne manifestacije kako njegov lik i djelo ne bi bili zaboravljeni.

U rodnom mu se Labinu, iz godine u godinu, organiziraju brojne radionice i skupovi na temu njegovog učenja.

Jedan od trenutnih većih projekata je danas objavljeno posebno izdanje Naklade Ljevak, koja izdaje slikovnicu, Običnu štoriju o neobičnom Labinjanu, "Kapelin". Priča je to o životu Matije Vlačića Ilirika, pokrenuta inicijativom istarskih učiteljica koje su svojim učenicima htjele približiti život i utjecaj ovog najpoznatijeg Labinjana.