Arheološko nalazište Nakovana i dalje iznenađuje senzacionalnim arheološkim otkrićima. Nakon otkrića brončanodobnih i željeznodobnih grobova, nađeni su i ostaci bitke koje je vodio sam Oktavijan. Kasnije poznat kao prvi rimski car August, Oktavijan je Istru uključio u Desetu regiju, s granicom na Raši, a Ilirik podijelio na Dalmaciju i Panoniju. Za Augustove vladavine najveći su procvat doživjeli Trst, Poreč i Pula, gdje su onovremeni spomenici sačuvani do danas
Arheološko nalazište Nakovana i dalje iznenađuje senzacionalnim arheološkim otkrićima. Nakon otkrića brončanodobnih i željeznodobnih grobova, nađeni su i ostaci bitke koje je vodio sam Oktavijan. Kasnije poznat kao prvi rimski car August, Oktavijan je Istru uključio u Desetu regiju, s granicom na Raši, a Ilirik podijelio na Dalmaciju i Panoniju. Za Augustove vladavine najveći su procvat doživjeli Trst, Poreč i Pula, gdje su onovremeni spomenici sačuvani do danas
Na međunarodnom arheološkom kongresu o rimskim granicama LIMES Congress XXV u nizozemskom gradu Nijmegenu prezentirano je predavanje „Archaeological Traces of the Roman Attack of Grad at Nakovana during Octavian's Illyrian War (Pelješac, Croatia)“ koje je pripremio Hrvoje Potrebica, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju u Zagrebu, Domagoj Perkić, voditelj Arheološkog muzeja u Dubrovniku, te Ivan Pamić voditelj Interpretacijskog centra Nakovana, inače stalna ekipa Arheo Nakovane koja provodi istraživanja na Nakovani, javlja Morski.hr.
Predavanjem su predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja u Nakovani prethodnih godina kojim se ustvrdila rimska vojna aktivnost u zadnjim desetljećima 1. st. pr.Kr. Nalazi pronađeni na gradinskom naselju Gradu i okolnom prostoru Nakovane jasno ukazuju da se radi o ostacima preostalim nakon jedne bitke, odnosno opsade te gradine.
Sudeći prema nalazima bitka se odvila tijekom Oktavijanovih vojnih akcija protiv ilirskih zajednica na istočno-jadranskoj obali 35. – 33. pr. Kr. Ove vojne akcije Oktavijan je vodio uoči građanskog rata s Markom Antonijem i Kleopatrom, a kako bi osigurao nemirnu jadransku obalu. Granica podjele između Oktavijana i Marka Antonija prolazila je sjeverno od Skadra, te je osiguranje jadranske obale od ilirskih piratskih pothvata bio od strateške važnosti.
Oktavijan u Istri (Istrapedia)
Oktavijan je Istru uključio u Desetu regiju, s granicom na Raši (između 18. i 12. pr. Kr.). Iako su kolonije Tergeste, Pola i Parentium (Trst, Poreč i Pula) bile već prije osnovane (50-ih i 40-ih pr. Kr.), u Augustovo su doba doživjele najveći uspon i procvat. U Puli i Poreču izgrađeni su tada velebni trgovi (forum) s hramovima i javnim zgradama. U Puli je poznat Augustov hram, koji je bio posvećen njemu i božici Romi, jer je August poticao i neke oblike carskoga kulta. Augustovu dobu u Puli pripada i slavoluk obitelji Sergijevaca, te gradnja dvaju kazališta i amfiteatra. U Trstu je dao izgraditi, odnosno ponovno sagraditi ili temeljito obnoviti, gradske bedeme i kule, o čemu svjedoči sačuvani natpis. Kako je u Istri i na cijelome sjevernom Jadranu u njegovo doba gospodarstvo bilo na najvišoj točki ekspanzije, ono se uzima kao mjerilo cjelokupnoga potonjeg razvitka.
U parku pred pulskom Arenom postavljen je 4.XI.1935. brončani spomenik Augustu (s natpisom na latinskom „Imperatoru Cezaru Augustu, Ocu Domovine. Pula“) u obliku kopije kipa podignutoga dvije godine prije u Rimu, a kojemu je kao predložak poslužio mramorni kip Augusta iz Prima Porte. Odnesen je 1947. u Veneciju, da bi 1955. bio postavljen u Gorici.
Vojne akcije protiv ilirskih zajednica pokrenute su 35. pr. Kr., a u idućih nekoliko godina cijela jadranska obala stavljena je pod čvrstom kontrolom Oktavijanovih legija.
Veliki broj ostataka amfori Lamboglie 2, te ostalog pokretnog arheološkog materijala potvrđuje nam da je u zadnjim desetljećima 1. st. pr. Kr. Grad postao utočište velikom broju lokalnih Ilira koji su tu potražili spas pred rimskim osvajačima.
Opsjedajući Grad, zauzimajući okolna brda Rimljani su opkoljene Ilire sa tih pozicija gađali dalekometnim projektilima i iscrpljivali ih glađu i žeđu do konačne pobjede. Tijekom same opsade Grada, sudeći po arheološkim nalazima, rimski vojnici opljačkali su i većinu okolnih grobova, vadeći vrijednosti i oskvrnjujući ostatke predaka opsjednutih Ilira.
O naglom prekidu života u to doba u Nakovani govore i nalazi iz ilirskog svetišta u nedalekoj Spili gdje su zadnji žrtveni darovi ostavljeni neposredno pred invazijom rimskih legionara. Iako će tek dodatna istraživanja rasvijetliti do kraja ovaj događaj, možemo zaključiti da su u konačnici Rimljani osvojili Grad, te život u Nakovani nestaje za slijedećih nekoliko stotina godina.
Ovaj povijesni događaj koji se zbio između 35. i 33. pr. Kr. ujedno označava i kraj prapovijesti i početak povijesnog razdoblja na našem području, te je ovo otkriće veoma značajno za našu povijest. Igrom sudbine negdje sredinom 4. st. Grad postaje mjesto gdje su se pred barbarskim upadima sklonili Rimljani naseljeni u priobalnom dijelu Pelješca.
Arheološka istraživanja Nakovane nastavljaju se i ove godine uz pomoć Općine Orebić, a osim navedenih na istraživanju aktivno sudjeluje i Marta Kalebota iz Gradskog muzeja Korčule, te slovenski arheolog Borut Križ. Daljnja istraživanja iziskuju znatna financijska sredstva te su upitna bez konkretne pomoći.
Osmi od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletio je u vojarnu “Pukovnik Marko Živković”na Plesu rano popodne, a do kraja travnja 2025. godine u Hrvatskoj biti svih 12 aviona Rafale (deset jednosjeda i dva dvosjeda) te će Eskadrila lovačkih aviona biti kompletna
"Ovo je nažalost realnost kada govorimo o Hrvatskoj pošti., Ali do toga dolazi zbog sustava, a ne zbog djelatnika, poštara. Oni vrijedno rade po svim vremenskim uvjetima i pokušavaju pokriti očite nedostatke u sustavu pošte" istaknuo je Peršurić
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja kako je danski državljanin, od 2004. do 2024. godine, kao organizator i član zločinačkog udruženja na ilegalno narko-tržištu Danske uvozio značajne količine droga (kokain i konoplja). Koristeći hrvatske, srpske i austrijske transportne mreže drogu je distribuirao kupcima putem danske mreže preprodavatelja
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
