Od bezlične hrpe kamenja izbačene u prirodu, zida se tradicionalna gromača

Oko 40-ak ljubitelja prirode, umjetnika, građana i turista okupilo se ovog vikenda na prvom perojskom Land art festivalu. Cilj je bio, kroz umjetničku akciju, na lokaciji napuštenog bunara pored Peroja sanirati posljedice bespravne gradnje. Hrpu nelegalno deponiranog građevinskog materijala pretvorili su u prostorne instalacije, a najveća među njima je tradicionalna gromača.

Simbolički vratiti prirodi ono što joj je oduzeto nelegalnom gradnjom

Gromača je vrsta suhozida od netesanog kamena. Prastari je to način zidanja koji se koristio diljem jadranske obale za označavanje međa oranica i pašnjaka. U užem smislu to je građevina koja služi kao zelena točka u centrima naselja, a stara perojska gromača jedna je od najvećih u Istri.

Gradnja gromače od nelegalno deponiranog građevinskog otpada

- Gromače su obično nastajale od ostataka građevinskog materijala u selima. Ljudi bi tijekom gradnje suvišno neobrađeno kamenje bacali na veliku hrpu, da bi ju kasnije pretvorili u kružni zid u čijem bi se središtu posadilo stablo, objašnjava inicijator festivala Nikola Vučetić, aka Falco.

Po završetku gradnje ove nove, festivalske gromače, ideja je i u nju posaditi stablo odnosno simbolički vratiti prirodi ono što joj je oduzeto nelegalnom gradnjom. Festival bi po Falcu bio samo početna točka kontinuirane brige oko bunara i njegove okoline.

Raznolika umjetnička ostvarenja od odbaćenog materijala

- Vidimo prostor za daljnji razvoj cijele ove lokacije u svojevrsni community garden, mjesto koje će svatko moći posjetiti, nadograditi, urediti ili samo u njemu uživati. Jednog dana mogli bismo ovdje imati i čisti bunar pa s tom vodom polijevati novonastalu oazu aromatičnog bilja, lavande, ružmarina, rekao je Falco.

Većina polaznika bile su – polaznice

- Želim naglasiti da su djevojke i žene svojim angažmanom pokazale zavidnu razinu svjesnosti problema devastacije prirode i dale snažan kreativni impuls u njegovom rješavanju, kaže Falco.

Neke su i financijski podržale napore stvaranja novog festivala.

Land art festival Peroj

- Gđa Majda Bebek donirala je hranu i piće za sve koji su došli, a jedna druga gospođa podržala nas je s tisuću kuna koje ćemo uložiti u boju za oslikavanje kamenih gromada ostavljenih pokraj crkve Sv. Foške. Adekvatno zbrinjavanje tih kamenih gromada bilo bi preskupo i uvjeren sam da će one tamo biti ostavljene. Zato želim od njih stvoriti umjetničku instalaciju, neku vrstu parka i odmorišta. Pozivam sve koji se žele tome pridružiti da nam se jave, najbolje putem mog Facebook profila Falco Croatico. Također, zahvalan sam svima koji žele i mogu donirati boje, stare kistove i druga sredstva koja nam mogu biti korisna u radu, kaže Falco.

Grote kod Svete Foške

Inače, lokacija kamenih grota kod Svete Foške druga je festivalska lokacija koja će ostati otvorena i izvan festivala. Ljudi mogu otići u prostor i kreirati nešto za sebe i tako nastaviti proces kolektivnog stvaranja.

- Ljudima trebaju kolektivna druženja i razmjena ideja, samo kad radimo ka zajedničkom cilju osjećamo taj poseban ponos jer si dio nečeg puno većeg od sebe. Bunar je otvoren portal, tko dođe tamo osjetit će igru i zaigrati se alkemičara. To je festival u rastu i festival svih nas. I onih koji bacaju i onih koji kupuju i grade, onih koji gledaju i onih koji šute, govori.

Stari bunar oko čije je sanacije nastala ideja festivala

- Neki znaju da su dio festivala a neki ne znaju, iako su njegovi glavni akteri. Nekom smeće, drugom blago, zaključuje ovaj umjetnik koji se nakon 19 godina putovanja svijetom, nedavno vratio u Peroj i posvetio očuvanju prirode kroz umjetnost.