Predavanje Armana Srbljinovića o ORGANSKOM UZGOJU VOĆA I POVRĆA U HRVATSKOJ

"Organski uzgoj voća i povrća u Hrvatskoj i ruralni razvoj" naslov je predavanja koje će 10. studenog u 17 sati u "Stanici 50" (sa stražnje strane Fakulteta, prema parkiralištu) na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli održati dr. sc. Armano Srbljinović. Predavanje u sklopu projekta Zelena knjižnica organizira Društvo bibliotekara Istre, Sveučilišna knjižnica i Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković".
U izlaganju će se razmotriti poveznice organskog uzgoja voća i povrća s ruralnim razvojem. Autor će objasniti što ga je motiviralo na bavljenje tom temom, te će dati kratak pregled istraživačkih pristupa razvoju zajednica, s posebnim naglaskom na neoendogenom razvoju.

Srž neoendogenog razvoja jest razvoj primjeren cjelovitosti lokalne zajednice, kao i zahtjevima da se zajednice u ruralnim ili prometno teže dostupnim područjima razvijaju održivo, kombinacijom unutarnjih i vanjskih resursa i snaga, te barem približno sumjerljivo urbanim, metropolitanskim područjima.

Izvijestit će se o rezultatima izvornog kvalitativnog istraživanja, objavljenima u časopisu Journal of Rural Studies. Istraživanje je provedeno u sklopu znanstvenoistraživačkog projekta „Socioekonomski čimbenici mikro i malog poduzetništva u ekološkoj proizvodnji hrane", pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Jasmine Božić s Odsjeka za Sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz financijsku potporu Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati pokazuju da se organski uzgoj voća i povrća u Hrvatskoj za sada uglavnom zasniva na modelu samopomoći, koji je nužno ograničen i od kojega je teško očekivati snažniju aktivaciju lokalnih resursa na dobrobit šire zajednice. Skicirat će se načini na koje bi se trenutno prevladavajući model samopomoći mogao proširiti prema neoendogenom modelu, te će se dati inicijalne preporuke o tome kako bi se taj proces mogao intenzivirati.
Armano Srbljinović diplomirao je matematiku, magistrirao računalne znanosti, a doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Podulju karijeru u državnoj službi završio je vlastitom voljom i prebacio se na manje siguran, ali više ispunjavajući put nezavisnog istraživača. Širokih je znanstvenih interesa koji, među ostalim, obuhvaćaju socioekonomske aspekte organske poljoprivrede, zadružne modele organizacije, te neoendogeni razvoj. Surađivao je na više znanstvenih projekata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je istraživačke grupe SECOND (SocioEconomic Conditions of Organic Neoendogenous Development. Hobistički i krajnje nepretenciozno, zajedno s obitelji, nedavno je počeo eksperimentirati s organskim uzgojem u malom obiteljskom vrtu i voćnjaku nedaleko Karlovca.