Knjiga "Imperij" počinje opisom sovjetske okupacije autorova rodnog grada u istočnoj Poljskoj 1939., a kulminira 50 godina kasnije, putovanjem dugim više od 6.000 kilometara koje ga vodi od Kremlja do napuštenog gulaga Kolima, od rudarskog štrajka u području arktičkoga polarnog kruga do pogibeljne vožnje autobusom kroz ratne zone na području Kavkaza
Knjiga "Imperij" počinje opisom sovjetske okupacije autorova rodnog grada u istočnoj Poljskoj 1939., a kulminira 50 godina kasnije, putovanjem dugim više od 6.000 kilometara koje ga vodi od Kremlja do napuštenog gulaga Kolima, od rudarskog štrajka u području arktičkoga polarnog kruga do pogibeljne vožnje autobusom kroz ratne zone na području Kavkaza
Ivana Dragičević je istaknula da Kapuściński zahvaljujući jednostavnosti jezika, slobodi znanja i otvorenosti prema drugima, u svaku temu duboko zadire. Ocijenila je da mu je stil pitak, nježan i skladan.
Adrian Cvitanović smatra kako je Kapuściński svojim stilom iznjedrio cijelu novinarsku školu reportaže, koju i danas pišu poljski autori 'izašli ispod njegova ogrtača'.
Ime je stekao kao novinar Poljske novinske agencije koji putuje svijetom i piše reportaže, a vrlo je dobro morao paziti kako piše i koje riječi koristi, rekla je.
Jerko Bakotin je istaknuo da Kapuściński u svaku situaciju unosi vlastitu osobnost, uključujući i maštu što knjizi daje drukčiju sliku. Naglasio je da knjigu treba sagledavati u kontekstu vremena kada je pisana o SSSR-u, potkraj 80-ih i početkom 90-ih godina.
Ocjenjuje da je knjiga u stanovitom smislu i svojevrsni obračun sa samim sobom, jer je Kapuściński bio komunist i pratio režime po svijetu koje je podupirao bivši SSSR.
Knjiga "Imperij" započinje opisom sovjetske okupacije autorova rodnog grada u istočnoj Poljskoj 1939., a kulminira 50 godina kasnije, putovanjem dugim više od 6.000 kilometara koje ga vodi od Kremlja do napuštenog gulaga Kolima, od rudarskog štrajka u području arktičkoga polarnog kruga do pogibeljne vožnje autobusom kroz ratne zone na području Kavkaza.
Knjiga sastoji od tri dijela - u prvom dijelu Prvi susreti (1939. - 1967.) riječ je o izvješću o davnim boravcima u Imperiju. U njemu piše o ulasku sovjetskih postrojba u vlastiti rodni gradić na Polesju, o putovanju kroz pusti Sibir prekriven snijegom, o ekspediciji na Zakavkazje i u republike Srednje Azije, egzotična područja bivšeg SSSR-a, obilježena sukobima.
U drugom dijelu "Iz ptičje perspektive (1989. – 1991.)" pripovijeda o nekoliko svojih potucanja po nepreglednim područjima Imperija u godinama njegova sutona i konačnog rasapa.
U trećem dijelu "Nastavlja se (1992. – 1993.)" riječ je o zbirci razmišljanja, opaski i zabilježaka nastalih na margini njegovih putovanja, razgovora i svega što je čitao.
Ryszard Kapuściński rođen je 1932., a umro 2007. Bio je novinar, književnik i fotograf te dopisnik iz Afrike (1962. – 1967.) , iz Latinske Amerike (1967. – 1972.), a u nekoliko navrata i s Bliskog istoka.
Između 1956. i 1981. izvještavao je o 27 ratova, državnih udara i revolucija iz zemalja Trećeg svijeta. Autor je više knjiga, među kojima i knjige "Nogometni rat" u kojoj se bavi sukobom između Hondurasa i Salvadora 1969. godine.
"Za to su najviše zaslužni građani Osijeka koji savjesno i odgovorno odvajaju otpad ali tu je i dobra infrastruktura i edukacija od malih nogu, kazao je gradonačelnik Ivan Radić na pres-konferenciji održanoj u Reciklažnom dvorištu Jug 2. Dodao je da je Osijek grad koji ima četiri reciklažna dvorišta što je dovoljno u odnosu na broj stanovnika
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Irena Hrstić izjavila je da je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, koji je ove godine postao punoljetan, jedan od boljih primjera u Hrvatskoj kako pristupiti prevenciji. "Počinjemo od samih sebe. Ako smo svjesni da smo u potencijalnom riziku, a karcinom dojke ne diskriminira i može uhvatiti ženu u bilo kojoj dobi - znači samopregled, samopregled i samopregled", poručila je ženama
HNK je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, kazao je Zlatko Blažeković, direktor Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri njujorškom City Universityju, koji je održao predavanje o zastorima u svjetskim kazalištima. "Nitko nema toliko mnogo zastora kao HNK. Ova je kuća jedinstvena po broju zastora", istaknuo je, dodavši da je šteta da publika rijetko ima priliku vidjeti ih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
