Knjiga "Imperij" počinje opisom sovjetske okupacije autorova rodnog grada u istočnoj Poljskoj 1939., a kulminira 50 godina kasnije, putovanjem dugim više od 6.000 kilometara koje ga vodi od Kremlja do napuštenog gulaga Kolima, od rudarskog štrajka u području arktičkoga polarnog kruga do pogibeljne vožnje autobusom kroz ratne zone na području Kavkaza
Knjiga "Imperij" počinje opisom sovjetske okupacije autorova rodnog grada u istočnoj Poljskoj 1939., a kulminira 50 godina kasnije, putovanjem dugim više od 6.000 kilometara koje ga vodi od Kremlja do napuštenog gulaga Kolima, od rudarskog štrajka u području arktičkoga polarnog kruga do pogibeljne vožnje autobusom kroz ratne zone na području Kavkaza
Ivana Dragičević je istaknula da Kapuściński zahvaljujući jednostavnosti jezika, slobodi znanja i otvorenosti prema drugima, u svaku temu duboko zadire. Ocijenila je da mu je stil pitak, nježan i skladan.
Adrian Cvitanović smatra kako je Kapuściński svojim stilom iznjedrio cijelu novinarsku školu reportaže, koju i danas pišu poljski autori 'izašli ispod njegova ogrtača'.
Ime je stekao kao novinar Poljske novinske agencije koji putuje svijetom i piše reportaže, a vrlo je dobro morao paziti kako piše i koje riječi koristi, rekla je.
Jerko Bakotin je istaknuo da Kapuściński u svaku situaciju unosi vlastitu osobnost, uključujući i maštu što knjizi daje drukčiju sliku. Naglasio je da knjigu treba sagledavati u kontekstu vremena kada je pisana o SSSR-u, potkraj 80-ih i početkom 90-ih godina.
Ocjenjuje da je knjiga u stanovitom smislu i svojevrsni obračun sa samim sobom, jer je Kapuściński bio komunist i pratio režime po svijetu koje je podupirao bivši SSSR.
Knjiga "Imperij" započinje opisom sovjetske okupacije autorova rodnog grada u istočnoj Poljskoj 1939., a kulminira 50 godina kasnije, putovanjem dugim više od 6.000 kilometara koje ga vodi od Kremlja do napuštenog gulaga Kolima, od rudarskog štrajka u području arktičkoga polarnog kruga do pogibeljne vožnje autobusom kroz ratne zone na području Kavkaza.
Knjiga sastoji od tri dijela - u prvom dijelu Prvi susreti (1939. - 1967.) riječ je o izvješću o davnim boravcima u Imperiju. U njemu piše o ulasku sovjetskih postrojba u vlastiti rodni gradić na Polesju, o putovanju kroz pusti Sibir prekriven snijegom, o ekspediciji na Zakavkazje i u republike Srednje Azije, egzotična područja bivšeg SSSR-a, obilježena sukobima.
U drugom dijelu "Iz ptičje perspektive (1989. – 1991.)" pripovijeda o nekoliko svojih potucanja po nepreglednim područjima Imperija u godinama njegova sutona i konačnog rasapa.
U trećem dijelu "Nastavlja se (1992. – 1993.)" riječ je o zbirci razmišljanja, opaski i zabilježaka nastalih na margini njegovih putovanja, razgovora i svega što je čitao.
Ryszard Kapuściński rođen je 1932., a umro 2007. Bio je novinar, književnik i fotograf te dopisnik iz Afrike (1962. – 1967.) , iz Latinske Amerike (1967. – 1972.), a u nekoliko navrata i s Bliskog istoka.
Između 1956. i 1981. izvještavao je o 27 ratova, državnih udara i revolucija iz zemalja Trećeg svijeta. Autor je više knjiga, među kojima i knjige "Nogometni rat" u kojoj se bavi sukobom između Hondurasa i Salvadora 1969. godine.
U Hrvatskoj ima nešto više od 2500 udomitelja, koji skrbe za više od 6000 korisnika. Međutim, još uvijek imamo nešto više od 1000 djece koja su smještena u različite institucije, ustanove, a neka su u postupku udomljavanja
Određene nepravilnosti su nađene i upućene su na daljnje postupanje, kako Hrvatskoj liječničkoj komori, tako i Županijskom državnom odvjetništvu. Ministarstvo zdravstva nije istražno tijelo koje bi moglo izvan svojih ingerencija istraživati bilo što, a kakva je situacija, to morate pitati nadležne institucije. Mi smo u okviru naših nadležnosti napravili svoje, rekao je Beroš novinarima
Grmoja je ustvrdio i da su najveći MOL-ovi igrači, odnosno "Orbanovi dečki", Plenković, Ćorić i ekipa koja je sjedila u Upravi i NO, a pogotovo direktori na nižim razinama poput Škugora i ostalih. "Najluđe od svega je da hrvatski porezni obveznici plate link kojim se hrvatska nafta jeftino izvozi u Mađarsku i ne znam kako se to može drugačije nazvati nego "teškom veleizdajom", izjavio je Grmoja
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
