"Sjeti se mene", vrijedna gostujuća izložba 170-ak originalnih nabožnih predmeta ili devocionalija iz 17. i 18. stoljeća (medaljica, medaljona, križeva, brevara, krunica te svetačkih sličica malog formata prikupljenih arheološkim istraživanjima uokolo župnih crkva u Rijeci i Mošćenicama), otvorena je danas je u pulskoj Galeriji C8, u organizaciji Arheološkog muzeja Istre.
Na križevima se često nalaze natpisi, a jedan od njih glasi: "Domine memento mei" ("Gospodine, sjeti se mene"), otkud izložba crpi svoj naziv.
('Dvije žene', fotografija, Giacomo Luzzatto, Rijeka, 19. stoljeće)
Izložba je nastala u suradnji Hrvatskog restauratorskog zavoda i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, u čijoj se Novovjekovnoj zbirci i nalaze devocionalije.
Nabožni su predmeti u širokoj upotrebi od 16. stoljeća, a posebnu popularnost postižu tijekom 17. i 18. stoljeća.
To su predmeti koji potiču i proširuju pobožnost, ili podsjećaju na religiozne misterije.
U Arheološkom odjelu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka nalazi se, inače, preko 700 različitih nabožnih predmeta koji su prispjeli u muzej arheološkim istraživanjima, dok su na ovoj izložbi predstavljeno njih 170 kroz prezentirani u deset vitrina obostrane vidljivosti.

Domaćin Darko Komšo te autori izložbe dr. sc. Andrej Janeš i muzejska savjetnica Jasna Ujčić Grudenić
Po cjelinama su obrađene svetačke medaljice, marijanske medaljice, hodočasničke medaljice te posebno zanimljive Riječke i Trsatske medaljice.
Kao pojedinačni nalazi, devocionalije su sakupljene i u arheološkim istraživanjima na nalazištima Gradec-Sisol kod Mošćeničke Drage, Gradine u Klani, groblja uokolo crkve sv. Marije u Triblju te na nalazištu Grobišće kod Grobnika.
Uz domaćina, ravnatelja Arheološkog muzeja Istre Darka Komša, izložbu su otvorili autori izložbe su dr. sc. Andrej Janeš i muzejska savjetnica Jasna Ujčić Grudenić. Izložbu prati i katalog koji donosi detaljnije interpretacije građe.
Naglo širenje devocionalija među pukom uzrokovano je destabilizacijom kršćanske vjere početkom 16. stoljeća.
Kada je Martin Luther 1517. godine na vrata župne crkve u Wittenbergu objesio devedeset i pet teza za javnu raspravu o uređenju crkve i kršćanskim dogmama, izvršio je direktan napad na papu i cijelu tadašnju crkvenu organizaciju te doveo do crkvenog raskola.
Zbog izuma tiskarskog stroja njegove ideje brzo su se širile, na što je Katolička crkva morala brzo reagirati, te je započela s obnovom. Na Tridentskom saboru (1545. - 1563.) zadržana je temeljna struktura Crkve i potvrđeni su razni katolički običaji, što uključuje hodočašća te štovanje Marije, svetaca i relikvija. U crkvenu obnovu uključeni su crkveni redovi i bratovštine, a cilj im je bio okončati protestantizam te izbrisati poganska vjerovanja, što je tek djelomično uspjelo. Poganska zaštita puka od nevolja i raznih nedaća sjedinjuje se s kultom svetaca i običajem nošenja medaljica, brevara i križeva.

Čudotvorno raspelo
Najveću ulogu u širenju katoličke obnove ima crkveni red isusovaca. Već su početkom 17. stoljeća gradski kapetan Stefano della Rovere i gradsko vijeće raspravljali o potrebi dolaska novog crkvenog reda u grad. Godine 1627. u Rijeku dolaze dva isusovca, kojima je odmah predana školska zgrada za potrebe gimnazije, novac za uzdržavanje nastavnika te crkva svetog Roka (Pintarić 2022, 139). Grofica Ursula Thonhausen 1630. godine poklonila im je i Gospoštiju Kastav s Mošćenicama i Veprincem. Uz dozvolu za rušenje i izgradnju nove, 1634. godine predana im je i stara crkva svetog Vida, u kojoj se nalazilo srednjovjekovno čudotvorno raspelo.
Riječ je o arheološkoj građi prikupljenoj arheološkim istraživanjima kosturnice ispod vidikovca Portić u Mošćenicama te groblja uz crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci, koje je vodio dr. sc. Josip Višnjić iz Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Na izložbi je prezentirano i spomenuto Riječko raspelo, koje se štuje kao čudotvorno.
Vjeruje se da se čudo dogodilo 1296. godine, kada se građanin Petar Lončarić razljiutio u igri karata pred crkvom i bacio kamen na raspelo, koje je tada - prokrvavilo.
Zanimljiv je i edukativan detalj s izložbe, vezan uz krunice, da su u gore navedenim arheološkim istraživanjima u Rijeci pronađena i brojna zrna krunica ili ružarija.
U islamskoj vjeri molitvena zrna pojavljuju se već u 8. stoljeću, a u kršćanstvu se krunica počinje koristiti od 11. stoljeća
*

Molitvenik, 17./18. stoljeće
*
*