U četvrtak predstavljanje kalendara "Jurina i Franina" za 2026. godinu

Istarski kalendar Jurina i Franina za 2026. godinu bit će predstavljen u četvrtak, 27. studenoga 2025. u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula.

Jurinu i Franinu će predstaviti Vanesa Begić, članica uredništva, Robert Buršić, urednik, i Vladimir Bugarin, izdavač.

Predstavljanje počinje u 12 sati i ulaz je slobodan.

Kalendar izlazi 103. godinu, što ga čini najdugovječnijom knjigom na hrvatskom jeziku koja izlazi do današnjeg dana na području Istre. Svezak za 2026. godinu tiskan je, uz potporu Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, na 224 stranice, urednik je Robert Buršić, a izdavač 5 do12 iz Poreča. Ovogodišnje izdanje donosi šezdesetak priloga poznatih novinara, publicista, književnika i kulturnih djelatnika, dugogodišnjih suradnika, ali i novih autora. Teme se odnose na događaje, pojavnosti, ljude i predmete vezane za i oko Istre. Njeguje zavičajnost i istarsku čakavštinu, ne bavi se politikom u užem smislu i poštuje  različitosti u pogledu temeljnih ljudskih sloboda.

U ovogodišnjem broju, među ostalim, donosi slikom i riječju – uz kalendar s imendanima – priču o 12 medaljona na Vratima Huma. Kao i svim dosadašnjim izdanjima, naša dva mladića, Jurina i Franina povidat će nam ki smo ča smo i kamo gremo. Sjetili smo se u rujnu preminulog dugogodišnjeg grafičkog urednika Alfija Klarića. Donosimo više razmišljanja eminentnih poznavatelja teme, o najznačajnijoj gospodarskoj djelatnosti u Istri – turizmu. Pišemo o prvom investitoru u istarski turizam, Paulu Kupelwieseru; o aktivnostima istarskih književnika, ali i i o murvi – slikovitom stablu, ukrasu naših korti koje nestaje, i  o jarebici, korisnoj ptici koja je, nažalost već nestala. Donosimo reportaže o Taru, Svetoj Katarini, Labincima… Pišemo i o poslijeratnom bježanju Istrana preko granice, o strašnoj tragediji u rodilištu na Sušaku 1975. godine,  o tome što i da li Istrani imaju koristi od bolnice u Izoli. Obilježavamo 60 godina djelovanja Anelida, isto toliko aktivni su i istarski folkloraši. Riječ imaju i Gustafi. Osam istarskih likovnih umjetnika su nam nacrtali svoje viđenje Jurine i Franine. Saznajemo i da su u Istri postojali uz štrige i štriguni, ali također otkrivamo da je u vlaku na željezničkoj stanici u Pazinu austrougarska ljubomorna princeza pucala u prašku glumicu, što je austrougarska vlast htjela zataškati. I još četrdesetak zanimljivih tema, najavljuju iz uredništva izdanja.