VRIJEDNA IZLOŽBA NAJUTJECAJNIJEG ISTRANINA Matija Vlačić Ilirik, jedan od najborbenijih protagonista reformacije

U povodu 505. obljetnice rođenja i 450. obljetnice smrti jednog od najvećih, svakako najutjecajnijih Istranina i najpoznatijih Labinjana, u pulskoj Galeriji C8 je danas, u hvalevrijednoj suradnji četiriju pulskih muzeja, otvorena vrijedna izložba pod nazivom "Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba".

Izložba, čije su autorice Katarina Marić, Nadia Bužleta i Katarina Zenzerović, donosi i raritetne originale knjiga ovog gorljivog sljedbenika Martina Luthera i jednog od najznačajnijih, najutjecajnijih i najborbenijih protagonista reformacije.

- Iako je Vlačić stekao zrelost i puno obrazovanje daleko od Istre, ipak je duboko u sebi nosio dio našeg mentaliteta i možda je svoju radikalnost, zbog koje će žrtvovati sve što je imao, nosio bez riguarda, iz istarske tvrdokornosti i ustrajnosti za pravu stvar, za ono što je mislio da je pravično, kazala je inicijatorica i koautorica izložbe, muzejska savjetnica Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Katarina Marić.

Inicijatorica i koautorice izložbe Katarina Marić

Kao teolog, lingvist, filozof i crkveni povjesničar Vlačić Ilirik jedan je od najplodnijih protestantskih pisaca koji je, kako je istaknuto za otvaranja, napisao više od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova.

Izložbu organiziraju Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre Gradska knjižnica i čitaonica Pula te Sveučilišna knjižnica u Puli, čiji su se ravnatelji Darko Komšo, Gracijano Kešac, Nadia Bužleta i Ivan Kraljević u uvodnoj riječi, kao i gradska pročelnica za kulturu Paola Orlić i njen županijski kolega Vladimir Torbica, također naglasili značaj Vlačićeva opusa.

Izložba, čiji je postav dizajnirao Vjeran Juhas, ostaje otvorena do 1. ožujka 2026.

Protestantska reformacija, kojoj se Vlačić pridružio u njezinim formativnim godinama, pojavila se kao duboki izazov autoritetu Katoličke Crkve u ranom 16. stoljeću.

Historia Ecclesiastica, Basel, 1624.

Reformacija je počela s Martinom Lutherom i njegovih 95 i pet godina 1517., objavljenim u Wittenbergu, kritizirajući prodaju indulgencije, odnosno oprosta grijeha i zagovarajući oprost samo vjerom (sola fide), autoritet Pisma (sola scriptura) nad papinskom tradicijom i koje će promijeniti tijek europske i svjetske kršćanske, političke, kulturne i gospodarske povijesti

Rodna kuća u Labinu

Lutherove i, kasnije, Vlačićeve ideje eksplozivno su se širile zahvaljujući tiskarskom stroju Johannesa Gutenberga i najvećem procvatu europskog tiskarstva kada su tiskarske radionice omogućile širenje pismenosti, brži protok informacija, objavljivanje tiskanih izdanja na narodnim jezicima, razvoj tržišta.

Njegovo suprotstavljanje Augsburškom i Leipziškom interimu 1548. – 1549. označilo je njegov uspon kao kontroverzijalista, dovodeći do preseljenja u Magdeburg, gdje je vodio otpor.

Ondje je nadzirao pisanje i objavu Magdeburških centurija (1559. – 1574.), pionirsku crkvenu povijest u 13 svezaka.

Vlačićevi tekstovi nastajali su u mreži tiskarskih radionica koje su bile više od tehničkih radionica: povezivale su autore, zbirke i knjižare, sponzore i razdavače.

Njegove životne postaje bile su Venecija, Basel, Tübingen, Wittenberg, Magdeburg, Jena, Regensburg, Antwerpen, Strasbourg i Frankfurt na Majni.