Hrvatska je prema Globalnom inovacijskom indeksu za 2026. godinu zauzela 46. mjesto među 139 gospodarstava, što je šest mjesta slabije nego prethodne godine, upozorava Akademski sindikat u priopćenju. Pad pripisuju lošoj inovacijskoj politici, a među najvećim slabostima izdvajaju nedovoljnu znanstvenu suradnju između sveučilišta i industrije.
Globalni inovacijski indeks objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), a njime se uspoređuju inovacijski rezultati gospodarstava diljem svijeta. Prema podacima koje prenosi Sindikat, Švicarska je na prvom mjestu 16. godinu zaredom, a slijede je Švedska i Sjedinjene Američke Države.
Oštre kritike resornom ministru
U svih sedam područja koja indeks obuhvaća Hrvatska ostvaruje rezultate ispod prosjeka europskih država, navodi Sindikat. Među njezinim najbolje rangiranim pokazateljima ističu omjer učenika i nastavnika u srednjim školama, prema kojem je na drugom mjestu, te diverzifikaciju domaće industrije, prema kojoj zauzima deseto mjesto.
Hrvatska je prema korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija na 16. mjestu, dok je prema sustavu upravljanja okolišem i izvozu kulturnih i kreativnih usluga na 21. mjestu. Prema vrijednosti poduzeća „jednoroga” u odnosu na BDP zauzima 22. mjesto. Od tih je pokazatelja, ističu u Sindikatu, napredak ostvaren jedino u korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Akademski sindikat smatra da bi se razvoj hrvatskoga gospodarstva trebao temeljiti na jačanju industrije i poljoprivrede, inovacijskog sustava te visokog obrazovanja i znanosti. Navode da godinama upozoravaju na potrebu boljeg zakonskog okvira i snažnijeg povezivanja akademske zajednice s gospodarstvom.
Pritom oštro kritiziraju odgovorne za razvoj tih područja, posebno ministra znanosti, obrazovanja i mladih, kojemu zamjeraju da ne prati i ne razumije pokazatelje Globalnog inovacijskog indeksa ni upozorenja Sindikata. Slabu poziciju Hrvatske u suradnji sveučilišta i industrije pripisuju nekompetentnosti ministra i osoba koje ga podržavaju.
Predlažu novo ministarstvo i veća ulaganja
Kao odgovor na takvo stanje predlažu osnivanje Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i inovacija, koje bi bilo zaduženo za jačanje inovacija i povezivanje znanosti s gospodarstvom.
Prema njihovu prijedlogu, novo bi ministarstvo trebalo poticati inovacije kao treću misiju sveučilišta, koordinirati rad Nacionalnog inovacijskog vijeća te olakšavati suradnju akademske zajednice, gospodarskih subjekata i različitih ministarstava u području inovacija i transfera tehnologije.
Traže i udvostručavanje zaposlenosti istraživača u gospodarstvu, posebno doktora znanosti, te izradu Zakona o inovacijama kojim bi se uredili financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava. Među ciljevima navode i povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj na tri posto BDP-a.
Iz Akademskog sindikata poručuju kako očekuju da buduća Vlada prihvati njihove prijedloge, za koje smatraju da bi pridonijeli razvoju gospodarstva i povećanju životnog standarda zaposlenih i umirovljenika.