Alfred Blažina o Holcimovom projektu KOdeCO Net Zero: "Veliki upitnik je utjecaj na more jer se puno vode uzima iz mora, a vraća duplo slanija u more!"

Nakon trotjednih blokada i usporavanja kamionskog prometa prema cementari Holcim u Koromačnu, tijekom kojih su prosvjedi protiv spaljivanja 300 tona gospićkog otpada prošireni jedinstvenim protivljenjem Holcimovom projektu KOdeCO Net Zero, večeras se od 19 sati održava važna tematska sjednica Općinskog vijeća Raše o tom osporavanom Holcimovom mega projektu hvatanja, ukapljivanja CO2, te njegova tankerskog transporta i skladištenja u bivšim talijanskim naftnim bušotinama.

Načelnik Raše Leo Knapić će na sjednici, kako nam je potvrdio, predložiti vijećnicima zaključak da se Općina Raša protivi projektu KOdeCO Net Zero.

To je bio glavni, ali ne i jedini zahtjev s prošlotjednog Zbora građana Koromačna, s kojeg je Mjesni odbor Koromačna od Holcima, Općine Raša i Istarske županije zatražio i trenutačnu obustavu rada predkalcinatora te trenutačnu primjenu graničnih vrijednosti emisija, posebno za ukupne organske ugljike (TOC),  među kojima su benzen, toluen i ksilen, koji su, kako ističe MO Koromačno, dokazano štetni za zdravlje, a za benzen je poznato da je kancerogen.

Alfred Blažina, bivši direktor pulske cementare Calucem, inženjer kemijske tehnologije, aktualni predsjednik Nadzornog odbora Kaštijuna , suprug SDP-ove saborske zastupnice i rovinjske gradske vijećnice Marie Blažina, potvrdio nam je da je u kolovozu ove godine iznio IDS-ovom načelniku Raše Leu Knapiću svoja stručna mišljenja u vezi Studije utjecaja na okoliš Holcimovog projekta ‘KOdeCO Net Zero’ u Koromačnu.

- Tada me je načelnik Raše pitao što je dobro, a što loše u tom konačnom prijedlogu Studije utjecaja na okoliš. U toj su studiji spremnici C02 bili okrenuti prema naselju Koromačno, a to je nama, u slučaju kvara, bilo problematično. Bilo je nedoumica oko luke, koja se u studiji također nalazila na strani naselja Koromačno. Holcim je to prezentirao kao rekonstrukciju luke, a u stvari je to bilo proširenje luke pa nismo bili sigurni je li to u skladu s prostornim planom, kaže Blažina i nastavlja.

Pitali smo ga kako komentira činjenicu da su  Mjesni odbor Koromačno, a zatim i načelnik Raše, tražili premještanje lokacije na drugu stranu brda, da bi sada, nakon slučaja sa spaljivanjem gospićkog otpada u Koromačnu, apsolutno protivili KOdeCO projektu na bilo kojoj lokaciji u Koromačnu.

"To je sada eskaliralo. Načelnik Raše Leo Knapić mi je rekao da je Holcim još u rujnu prošle godine prezentirao projekt hvatanja Co2, kada su njegovi predstavnici najavili da će napraviti Studiju utjecaja na okoliš, u kojoj će projekt biti lociran na strani Koromačna. Već tada su im Mjesni odbor i načelnik Raše rekli da premjeste projekt na drugu stranu. Predstavnici Holcima su rekli: "Ne, nećemo staviti na drugu stranu jer nam se žuri s izradom Studije utjecaja na okoliš da dobijemo novce Europske unije. Imali su, valjda, neki rok. Kazali su da će raditi u postojećem stanju, da ne mogu raditi na drugoj strani".

- I oni su to autistično radili tako dok su Mjesni odbor Koromačno  i načelnik rekli: "Ne, čekajte da promijenimo prostorni plan pa će projekt biti na drugoj strani. I tako je to eskaliralo".

Na kraju je Holcim prihvatio tu drugu lokaciju, ali dogodio se slučaj ilegalnog otpada u Gospiću i odluka o spaljivanju u Koromačnu, nakon čega je sada lokalna zajednica apsolutno protiv cijelog projekta KOdeCO.

- Prije ovog slučaja s otpadom iz Gospića čak je Mjesni odbor prihvatio drugu lokaciju, uz dodatni uvjet da se ne koristi tehnologija koja bi dirala u more. Zabrinulo ih je koliko bi postrojenje uzimalo vode i zatim duplo slaniju, koncentrirano u jednoj točki, vraćalo nazad u more, kaže on.

Blažina negira da je predstavnik cementarskog lobija.

- Ja sam radio u Calucemu, kao što sad imam svoju tvrtku. Radio sam dosta na studijama utjecaja na okoliš, znam kako se rade, znam tu tehnologiju. Pitao me načelnik, očito me netko predložio, i ja sam mu rekao: "Mogu vam to napraviti, neću vam reći ‘sve je super’ zato što je to cementara". Rekao sam svoje primjedbe i ono što mislim da nije dobro napravljeno, ili što se može poboljšati, zaključio je Alfred Blažina.