Habijan: Doživotni zatvor trebao bi odvraćati od teških zločina

Ministar pravosuđa Damir Habijan izjavio je uoči prvog sastanka radne skupine za izmjene kaznenih zakona da bi svrha uvođenja doživotnog zatvora trebala biti odvraćanje od počinjenja najtežih kaznenih djela poput nedavnog ubojstva 19-godišnjaka u Drnišu.

Habijan je rekao kako će radna skupina, kojoj je na čelu, predložiti zakonske izmjene kojima bi se bolje regulirali nadzor i kažnjavanje počinitelja teških kaznenih djela. "Danas je prvi sastanak u 14 sati", kazao je ministar navodeći da su u radnoj skupini, uz predstavnike ministarstva i institucija, vrhovni sudac i profesor Marin Mrčela, profesorica Maja Munivrana i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. 

Odgovarajući na pitanja novinara Habijan je kazao da bi uvođenja doživotnog zatvora imalo preventivni i odvraćajući učinak. "Okvir je tu, bit će tu, ali ponavljam, sutkinje i suci su ti koji ih koriste. Dakle, ja kao ministar, kao predstavnik izvršne vlasti, ne mogu nalagati kako će pravosudni dužnosnici i koje će alate koristiti", rekao je Habijan.

Dodao je kako ni strože kazne same po sebi ne mogu spriječiti sva kaznena djela. "Postoje u drugim zemljama i strože kazne, i smrtna kazna postoji u Americi, pa i dalje ima ubojstava. Smisao uvođenja doživotnog zatvora je da bude opomena, da bude odvraćajući efekt, ali isto tako bilo bi dobro da su za to ispunjeni uvjeti, da se takva kazna izrekne", rekao je Habijan.

Kazao je kako očekuje da radna skupina u roku od dva tjedna pripremi nacrte zakonskih izmjena koje se izrađuju nakon ubojstva mladog Luke Milovca u Drnišu.

'Neprihvatljivo da sudski predmet stoji neriješen dvije i pol godine'

Najavio je i razmatranje modela nadzora osoba nakon izlaska iz zatvora, poput norveškog, britanskog i belgijskog modela, "Ono što je suština je da osobe ne nestanu nakon što izvrše kaznu zatvora nego da budu konstantno pod svojevrsnim nadzorom, ako stručnjaci zaključe da u periodu provedenom u zatvoru nije došlo do resocijalizacije ili rehabilitacije", rekao je.

Takve mjere, dodao je, mogu uključivati obvezno liječenje, elektronički nadzor ili druge sigurnosne mjere kako osobe koje su odslužile kaznu ne bi “nestale iz sustava”.

"Aleksić je imao dvije mjere iz vremena izdržavanja kazne koje su istekle, ako se ne varam zadnja je bila 2010. godine", kazao je ministar, komentirajući pitanje oko Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i je li isti mogao poslužiti kao temelj da se osumnjičeni ubojica mladog Drnišanina Kristijan Aleksić drži pod nadzorom i nakon izvršenja kazne.

Ministar je ponovio da smatra neprihvatljivim da pojedini sudski predmeti stoje neriješeni dvije i pol godine, osobito kada je riječ o osobama ranije osuđivanim za teška kaznena djela. "Želimo postići da se upali alaram kada takav spis dođe nekome na stol, kada DORH zna da ima takvu osobu koju mu je policija dovela iz pritvora", naglasio je Habijan.