Teme:
Politika i društvo

POPIS STANOVNIŠTVA 2021.

ISTRIJANSTVO NA IZDISAJU U deset godina prepolovljen broj regionalno opredijeljenih u Istri. Sada ih je 73 posto manje nego 1991.

Istrijani više nisu četvrta nacija u državi kao što je to bio slučaj nakon objavljenih rezultata popisa stanovništva iz 2011. godine. No, pred taj je popis Klub mladih IDS-a proveo kampanju 'Ja san Istrijan/ka'. Danas iz te stranke poručuju da lani za provođenje takve akcije nije bilo potrebe te da je nacionalno izjašnjavanje intimno pitanje svakog pojedinca

 
5 min
Chiara Bilić
Ilustracija: Luka Jukopila

Istrijani više nisu četvrta nacija u državi kao što je to bio slučaj nakon objavljenih rezultata popisa stanovništva iz 2011. godine. No, pred taj je popis Klub mladih IDS-a proveo kampanju 'Ja san Istrijan/ka'. Danas iz te stranke poručuju da lani za provođenje takve akcije nije bilo potrebe te da je nacionalno izjašnjavanje intimno pitanje svakog pojedinca

Zadnji, lanjski popis stanovništva evidentirao je drastičan pad regionalno opredijeljenih u Istarskoj županiji. Rezultati su, naime, pokazali da se od ukupnog broja popisanih u Istri, njih 195.237, samo deset tisuća izjasnilo Istrijanima/kama (regionalno opedijeljenima, op.n.), što je pad od 60,1 posto u odnosu na 2011. godinu. Prije deset godina ih je, treba podsjetiti, bilo 25.203, dakle 12,1 posto od tadašnjeg ukupnog broja žitelja Poluotoka, dok je danas taj postotak pao na 5,1 posto!

U Puli 1.619 Istrijana/ki, u Savičenti najveći postotak od ukupnog broja stanovnika

U usporedbi s 2011. porastao je, međutim, broj Hrvata u Istri, s 142.173 na 149.152. Hrvata sada ima 76,4 posto, prije deset godina ih je bilo 68,3 posto, a 1991. godine 54,6 posto. Talijana, kao što smo već pisali, također ima sve manje, 1991. godine ih je bilo 15.306, dok ih je lani popisano tek 9.784.

Prema recentnim podacima popisa, regionalno opredijeljenih je najviše u Puli, 1.619, slijedi Labin s 1.006, Poreč s 625 i Pazin s 622 Istrijana i Istrijanki. Na petom mjestu je Umag čijih 368 žitelja svoj identitet poistovjećuju s Istrom. Najmanji broj onih koji svoju regionalnu pripadnost stavljaju ispred nacionalne imaju, što se gradova tiče, Buje, samo 117, dakle 2,6 posto od ukupnog broja stanovništva.

No, u usporedbi s ukupnim brojem popisanih u nekoj jedinici lokalne samouprave, najviše Istrijana ima u Savičenti, njih 336, što je 17,39 posto svih koji žive u toj općini, dok u Puli taj postotak iznosi tri posto. Primjera radi, Istrijana i Istrijanki je prije 10 godina u najvećem istarskom gradu bilo 4.152. Jedno desetljeće bilo je dovoljno da ih se smanji za čak 60 posto!

U Lupoglavu  je 16,75 regionalno opredijeljenih, u Žminju 15,30 posto, Vižinadi 11 posto. U Lanišću pak nema niti jednog Istrijana/ke.

Ukupno je u Hrvatskoj 12.712 ljudi izrazilo svoju regionalnu pripadnost, 79 posto ih je iz Istarske županije.

Valja reći da je - na valu izrazito jakog i medijski popraćenog političkog otpora IDS-a prema centru - najveći broj regionalno opredijeljenih (od osamostaljenja, op.n.) u Istri bilo 1991. godine. Istarska županija je tada imala 204.346 stanovnika, a njih 37.027 – 18,2 posto - izrazilo je svoju regionalnu pripadnost. Desetljeće nakon, brojka žitelja porasla je za dvije tisuće, ali je Istrijana bilo 28.162 manje, dakle 'samo' 8.865, odnosno 4,3 posto od ukupnog broja popisanih u Istarskoj županiji.

Četvrta nacija otišla u zaborav

Brojka opet skače 2011. godine. Naime, ondašnji je popis stanovništva pokazao da se u Istri, koja je tada imala 208.055 stanovnika, Istrijanima smatra njih 27.225, znači 12,1 posto od ukupnog broja. No, valja naglasiti da je pred taj popis regionalno izjašnjavanje bilo potaknuto IDS-ovom kampanjom „Ja san Istrijan/ka“. Kampanju je predvodio pomladak te stranke, Klub mladih IDS-a. Ni tada, kao ni prošle godine, popis nije imao kategoriju „Istrijan“ ili „Dalmatinac“ ili „Slavonac“, no oni koji su se izjasnili kao Istrijani ipak su popisani - završili su u podkategoriju regionalno opredijeljenih.

Angažman Kluba mladih IDS-a, tada predvođen Vilijem Rosandom, odjeknuo je u nacionalnom javnom prostoru, imali su logo, snimili su video spot, održavali konferencije za novinare, dok je Savjet mladih Istarske županije održao tribinu "Što znači biti Istrijan?". Nakon što su objavljeni rezultati, Klub mladih poentirao je zaključkom da su Istrijani u Republici Hrvatskoj četvrta po veličini etnička skupinu nakon Hrvata, Srba i Bošnjaka.

Rosandin nasljednik u Klubu mladih IDS-a, saborski zastupnik Marin Lerotić, najavio je 2020. godine da će pred novi popis ići i nova kampanja. Za Glas Istre je tada kazao da je kod mnogih ljudi lokalna ili regionalna pripadnost puno snažnija od one nacionalne te da mu nije jasno zašto se netko ne bi mogao izjasniti kao Istrijan, Dalmatinac ili Slavonac.

Vili Rosanda, Duško Kišberi i Luka Šergo u veljači 2011. godine predstavljaju kampanju ‘Ja san Istrijan/ka’

Od svega ipak ništa. IDS je ovaj put stajao po strani. Kampanju nije potaknuo ni Lerotić, niti novi predsjednik Kluba mladih Alen Gržinić, niti novi predsjednik stranke Dalibor Paus.

Dalibor Paus: "Vjerujem da svaki čovjek koji živi u Istri osjeća veliku privrženost prema ovoj zemlji, šumi i moru"

Iz IDS su prije dvije godine najavili da će pred lanjski popis stanovništva krenuti u novu kampanju kojom bi potaknuli regionalno izjašnjavanje. No, od toga su odustali. Predsjednik te stranke Dalibor Paus kaže da IDS i dalje zagovara regionalizam kao model uprave, a protivi se centralizmu „koji bi unazadio standard istarskih građana“.

U Programskoj deklaraciji IDS-a i dalje, međutim, stoji poglavlje "Istrijanstvo" u kojem piše da ono "predstavlja specifičnu svijest regionalne pripadnosti koja se odnosi na procese identifikacije istarskog čovjeka sa zajedničkim teritorijem i povijesnom sudbinom". No, čini se ipak da IDS-u naglašavanje te identifikacije više nije imperativ, dok pojmovi istrijanstvo i istarski čovjek, koji su toliko često izgovarali pripadnici te regionalne stranke, polako tonu u zaborav.

- Što se tiče pada broja građana koji su se regionalno izjasnili na posljednjem popisu stanovništvo, razloge treba tražiti u više faktora, od prirodnog kretanja broja stanovništva, useljavanja i iseljavanja, ali i u osobnim razlozima koji se razlikuju od osobe do osobe. Osobno smatram da je nacionalno izjašnjavanje intimno pitanje svakog pojedinca, nešto što svaka osoba 'nosi u sebi' i što treba poštivati. Neovisno o tome kako se tko izjasni na popisu, vjerujem da svaki čovjek koji živi u Istri osjeća veliku privrženost prema ovoj zemlji, šumi i moru i jedino je to važno za budućnost Istre, smatra Paus.

Alen Gržinić: "Procijenili smo da ne postoji opravdani razlog za provođenjem još jedne takve kampanje"

Alen Gržinić, predsjednik Kluba mladih IDS-a koji je tu funkciju preuzeo od Marina Lerotića (koji je najavio da će, po uzoru na 2011., krenuti u kampanju "Ja san Istrijan/ka", kaže da je povod tadašnje kampanje bila činjenica "da Državni zavod za statistiku 2011. nije omogućavao da se građani izjasne kako žele, ali da su iz IDS-a na taj propust ukazali pred prošlogodišnje provođenje popisa stanovništva".

Iako se u rezultatima popisa ništa što se tiče regionalne pripadnosti nije promijenilo, jer kategorije Istrijan/ka i dalje nema, a podkategorija regionalna pripadnost bila je uvrštena u rezultate i prije 10 godina, Gržinić kaže da im je u IDS-u drago „da je zakonodavac uvrstio u Zakon odredbu da se građani na pitanja o nacionalnoj pripadnosti mogu slobodno izjasniti".

- S obzirom na promijenjene i poboljšane zakonodavne okolnosti, kao i pandemiju koja je bila najvažnije aktualno pitanje, procijenili smo da ne postoji opravdani razlog za provođenjem još jedne takve kampanje. Naš cilj nije nikad bio politizirati pitanje popisa stanovništva, već osvješćivanje građana o njihovim pravima i shodno tome uoči posljednjeg popisa stanovništva pozvali smo sve građane/ke da se na upitniku slobodno izjasne, rekao je.

Regionalna pripadnost ids Istarski demokratski sabor Istrijanstvo Ja san Istrijan Popis stanovništva 2021.
Istra

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

Prilagodi postavke

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.