Na pulskom Gradskom vijeću prošle obje odluke o Rojcu. Naknada raste, ugovori se skraćuju

S velikim su se nestrpljenjem na današnjoj sjednici Gradskog vijeća čekale odluke koje su se ticale Društvenog centra Rojc: ona o davanju u zakup poslovnih prostora osobama i udrugama iz područja kulture te ona o dodjeli gradskih prostora na korištenje.

Ranije danas udruge Rojca iskazale su svoje nezadovoljstvo okupivši se ispred samog Društvenog centra, a nekoliko aktivista dočekalo je i gradske vijećnike na Forumu, razvilo transparent s natpisom „Nemoj biti ovca, društvo iznad novca“ te poručilo: „Danijel, nisi Fer(ić)“. Ironično su zapljeskali vijećnicima kada su nakon glasanja izašli van, a iskrenim pljeskom pozdravili Dominika Janovića, predsjednika Udruge cerebralne paralize Istarske županije, koji se snažnim govorom obratio prisutnima u vijećnici.

Nakon duge rasprave obje su odluke izglasane, svaka s 12 glasova za, pet protiv i dva suzdržana. Za su glasali vijećnici IDS-a i SDP-a, nezavisni vijećnici s kandidacijske liste grupe birača Gorana Mihovilovića, uključujući njega i Maura Ukušića, te Petar Jovetić iz SDSS-a.

Ugovor na pet godina, osim u iznimnim situacijama

Prvu je točku predstavio pročelnik Upravnog odjela za izgradnju, komunalno gospodarstvo, promet i imovinu Grada Pule Danijel Ferić (SDP). Predložene bi izmjene ugovor o korištenju prostora s deset skratile na pet godina uz mogućnost produljenja, a iznimno i na deset godina s mogućnošću produljenja za još deset. 

Ferić je objasnio da se izmjene odluke iz 2025. godine predlažu radi otklanjanja nejasnoća u provedbi. Prijavitelji ne smiju imati dugovanja prema Gradu Puli. Jednom korisniku iznimno se može dodijeliti više od jednog prostora, što dosad nije bio slučaj. Unatoč spomenutom povećanju, dodao je Ferić, naknada je i dalje znatno niža od tržišne zakupnine. Kazao je da su na javnom savjetovanju zaprimljene 43 primjedbe i komentara: jedan komentar primljen je na znanje, 38 primjedbi i komentara djelomično je prihvaćeno, a četiri prijedloga nisu prihvaćena. Još ranije prihvaćen je prijedlog da se naknada smanji s jednog eura na 50 centi.

Prisutnima se obratila i pročelnica Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Paola Orlić, koja je objasnila zakonski okvir odluke te dodala kako „apsolutno nikakve komercijalizacije ni zadiranja u slobodu stvaranja neće biti“.

– Upravo suprotno, stvaraju se preduvjeti razvoja civilnog društva na zdravim temeljima i svi oni koji rade i doprinose svojim programima nemaju se čega bojati. One koji rade i stvaraju Grad će uvijek podržati, dok će oni koji više nisu aktivni, izbrisani su iz registra udruga ili se prostorom koriste na neprimjeren način, koji nema veze s njihovom djelatnošću, što uključuje ilegalne podnajmove kakvih je ranije bilo, takve prostore morati prepustiti onima koji su aktivni i koji žele stvarati – kazala je Orlić.

Snažan govor Dominika Janovića

Prije same rasprave predsjednik Gradskog vijeća Valter Boljunčić dopustio je da se vijećnicima obrati Dominik Janović, koji je svoj upečatljivi govor započeo kazavši da je korisnik Rojca „otkad zna za sebe“. Spomenuo je i gradonačelnika Peđu Grbina.

– Gradonačelnik nas je spomenuo kao dokaz da Grad vodi računa o ranjivima. Hvala, ali ne pristajemo na to da naše ime posluži kao opravdanje za odluke koje dijele i ruše Rojc. Ove odluke o kojima ćete večeras glasati oslobodile su udruge osoba s invaliditetom naknade, ali ne i dugoročnih posljedica. A ni to oslobođenje nije pravo, nego je milost – kazao je te dodao da se usluge koje se pružaju osobama s invaliditetom ne mogu planirati od mandata do mandata, nego je potrebna sigurnost.

Osim toga, udrugama u Rojcu obećan je još jedan sastanak u rujnu, ali do njega nikada nije došlo, a ni Koordinaciju DC-a Rojc nitko nije pitao za mišljenje, kazao je Janković.

– O nama, Rojčanima, odlučivalo se bez nas, a to se tako ne radi – istaknuo je.

Dodao je da se odlučio obratiti vijećnicima unatoč tome što će njegova udruga biti oslobođena naknade.

– Rojc nije i ne može biti naš ured, on je naša zajednica. Za nas vrijednost Rojca nije samo u kvadratima – kazao je.

Pola milijuna eura za Rojc

Na govornicu je nakon njega stupio gradonačelnik Grbin, koji nije propustio priliku naglasiti da je Janković u prošlogodišnjoj kampanji bio kandidat za zamjenika gradonačelnika (na listi Elvisa Morine, op.n.). Na samom je početku ponovio da ne postoji nikakva želja za komercijalizacijom Rojca. Dodao je da postoje brojne vrijedne udruge koje djeluju izvan Rojca i da se odluke odnose i na njih jer se na sve moraju primjenjivati jednako.

Grbin je kazao da će u proračunu, koji će se uskoro sastavljati, pola milijuna eura biti namijenjeno upravo Rojcu i da taj novac plaćaju građani Pule, dok od samog Rojca u gradsku blagajnu dolazi tek 17 tisuća eura.

Što se tiče vrste ugovora, napomenuo je da je Ministarstvo kulture naložilo da se za pravne i fizičke osobe koristi riječ „zakup“, iako se u istom članku taj zakup definira drukčije od zakupa, primjerice, poslovnog prostora. Spomenuo je i Zakon o kulturnim vijećima, prema kojem se, tvrdi, za pravne i fizičke osobe u kulturi mora donijeti posebna odluka na Vijeću, što Grad Pula jednostavno mora poštovati.

– Međutim, ono što ja jamčim kao gradonačelnik jest da će tretman biti ravnopravan i jednak. Definirat ćemo koji su prostori namijenjeni kulturi, a koji drugim poslovima i bit će namijenjeni za te potrebe. A oni koji su sada unutra nastavit će biti u tim prostorima pod uvjetom da ih koriste na način predviđen ugovorima koje su imali i koji su, nažalost, u velikoj mjeri istekli. Od onih koji prostor zloupotrebljavaju, a znamo da takvih ima, tražit ćemo da ga vrate – kazao je Grbin.

"Rojc su zaštitili građani svojim volonterskim radom"

Dušica Radojčić (Možemo!) očekivano je stala u obranu Rojca.

– Problem je u tome što Grad od 2019. godine nije potpisao ugovore, a u međuvremenu je bez javnih natječaja potpisivao ugovore za dodjelu prostora udrugama. Tako je moglo i u Rojcu. Zašto Grad to nije učinio? Rojčani su inzistirali da se napravi revizija korištenja prostora. Revizija koju vi spominjete uopće nije napravljena jer, ako smatrate da je revizija prolazak kroz odluke trgovačkog suda, to nije revizija. Revizija je da se vidi koristi li se prostor u skladu s namjenom za koju je udruga registrirana. Na ovaj će se način zapečatiti ovakvo stanje u Rojcu i stvar se pogoršava. A ugovore neće dobiti samo one udruge koje više nisu registrirane i ne postoje. Koordinacija DC-a Rojc nudila je bolje kriterije, koji bi odgovorili na sve potrebe udruga u Rojcu. Išlo se prema gradnji društvenog centra. Ono što vam ja govorim jest da Rojc nije skup poslovnih prostora! – kazala je Radojčić.

S njom se složio i stranački kolega Davor Vuković, kojemu je zasmetala tvrdnja da „ova odluka štiti Rojc od propadanja“.

– Rojc su zaštitili građani svojim volonterskim radom i izdvajanjem iz vlastitog džepa. Fasada koju imamo danas nije ga zaštitila jer je to trebalo učiniti puno ranije, i to su građani učinili početkom 2000-ih. I ta činjenica ne može biti maknuta iz jednadžbe – kazao je.

Izrazio je i neslaganje s rečenicom da „odluka potiče udruge na zakonito poslovanje“.

– To je baš insinuacija da se tamo radi o nekom nezakonju. Mnoge udruge koje su tamo korisnici su raznih gradskih i europskih sredstava. Da njihovo poslovanje nije legalno, ne bi mogle prići ni blizu tim sredstvima – kazao je Vuković.

Danijela Križman postavila je pitanje zašto Grad nije posegao za mogućnošću da Rojc postane javna ustanova, dok je Lorena Boljunčić kazala da treba razlikovati različite poslovne prostore i napomenula da Rojc nije poslovna zgrada. Podsjetila je da je Gradsko vijeće još 2023. predvidjelo osnivanje mješovite javne ustanove DC Rojc te kazala kako smatra da treba ići u tom smjeru. Dodala je da ima još mnogo prostora za napredak u Rojcu ako se na njega prestane gledati kao na skup zasebnih poslovnih prostora.

"Jeste li to uzeli u jednadžbu?"

Radojčić je spomenula i bubnjanje koje se tijekom cijele rasprave čulo na Forumu te kazala da su mladi htjeli poslati poruku da Grad Pula tretira Rojc kao skup poslovnih prostora umjesto kao društveni centar. Citirala je i transparent koji su vijećnici vidjeli pri ulasku u zgradu.

– Pišu li korisnici drugih poslovnih prostora europske projekte kojima uređuju zgradu? Uređuju li infopunkt, opremaju li ga namještajem i osiguravaju prostor i volontere? Otvaraju li potpuno neprofitni radio zajednice, uređuju li unutarnje dvorište volonterskim radom? Postoji li negdje Re-Gepetto, gdje besplatno možete popraviti stvari? I da ne nabrajam dalje što su sve europski projekti unaprijedili u Rojcu. Za sve su to zaslužne udruge Rojca. Jeste li to uzeli u jednadžbu?! Kako ne razumijete koja je dodana vrijednost za sve nas? – upitala je Radojčić.

Branimir Červar (IDS), koji je s Radojčić razmijenio nekoliko replika, kazao je da su vijećnici, naravno, čuli bubnjanje te da su stali i pozdravili prosvjednike na Forumu, vidjeli transparent i pročitali što na njemu piše.

– Društvo iznad novca, naravno da je društvo iznad novca, pogotovo kada govorimo o Rojcu. U ovoj se odluci ne nalazi nikakav oblik komercijalizacije koji bi ugrozio rad bilo koje udruge. Ako bude tako, imat ćemo novu izmjenu, uočit ćemo eventualne loše posljedice odluke pa ćemo mijenjati. Nije sveto pismo – kazao je Červar.

Radenko Ognjenović (SDP) upitao je Radojčić jesu li udruge iz Rojca iznad onih koje djeluju negdje drugdje.

– Rojc je naš i vaš, i od udruga i od onih koji ga koriste i pohađaju. A troškovi su samo naši. Pa valjda je normalno da udruge koje koriste prostor plaćaju i zakupninu – kazao je Ognjenović.

Riječ je ponovno preuzela Radojčić te kazala kako neki jednostavno ne razumiju što znači društveni centar. Još jednom napomenula je da se Rojcu mora dodijeliti status društvenog centra.

"Pola milijuna? Odustanite od parka za pse na Hidrobazi i preusmjerite ih u Rojc"

Matilda Nikić (SDP) kazala je da smatra kako je potrebno „iznijeti konkretne brojke“ te je još jednom istaknula iznos od gotovo pola milijuna eura za održavanje Rojca, od kojeg Grad uprihodi „samo 17 tisuća eura“.

– Ne plaćaju svi, kolegice Radojčić. To znači da sadašnji prihodi od korisnika iznose tek oko tri i pol posto godišnjih izdvajanja. Naravno, kao što ste i sami kazali, ne možemo Rojc promatrati kroz financijske pokazatelje. Rojc ima nemjerljivu društvenu, kulturnu i obrazovnu vrijednost za naš grad. Međutim, smatram da moramo biti odgovorni prema javnom novcu i prema svim našim sugrađanima koji to financiraju – kazala je.

Dodala je kako je zabrinjavajuća činjenica da „od 104 prostora u Rojcu njih čak 100 nema važeći ugovor“.

– Zato podržavam da se uvedu jasna pravila – zaključila je Nikić.

Kratko joj se obratila nezavisna vijećnica Dragica Pršo.

– Spominjete pola milijuna eura za Rojc, pa evo, odustanite od gradnje parka za pse na Hidrobazi i preusmjerite to na Rojc – poručila joj je.

Vuković se ponovno osvrnuo na odnos Grada prema Rojcu.

– Postavljanje temelja u Rojcu Grad je odavno propustio. Nije sporno da te temelje treba malo popraviti, ali ova ih odluka ozbiljno uzdrmava, a dugoročno, bojim se, i nešto više. I zato nije točno da se Grad odnosi isto prema udrugama iz Rojca i onima koje djeluju izvan njega. Ne govorim da Rojc mora imati privilegiran tretman, ali znamo da je Rojc nastao i razvijao se zahvaljujući ljudima koji su desetljećima ulagali svoje vrijeme, trud, novac i ljubav u njega te se od zapuštene vojarne pretvorio u jedan od najvrjednijih društvenih prostora u regiji. To je kreativni inkubator našeg grada i, dopustit ću si da budem malo radikalniji, barijera koja štiti Pulu od prizora kakve su Splićani morali gledati uoči utakmice Hajduka – kazao je Vuković.

Radojčić je još jednom upozorila na moguće posljedice odluka.

– Ove odluke prijete uništavanjem svega onoga što se gradilo dva desetljeća, prijete uništavanjem samog duha mjesta. U javno savjetovanje uključilo se jako puno osoba, a reagirala je i Hrvatska mreža društveno-kulturnih centara. Što mislite, zašto? Valjda zato što su u odredbama ovih odluka vidjeli opasnost i brojne mane. Gotovo sve primjedbe ste odbili – kazala je.