Slučaj zlostavljanja djeteta u školskom dvorištu Osnovne škole Medulin zgrozio je javnost. Svog školskog kolegu nemilosrdno su fizički napali dječaci i djevojčice, a netko je sav događaj i snimio te se sad snimka, također nemilosrdno, širi od mobitela do mobitela.
Gdje su razlozi vršnjačkom nasilju, kako toj pojavi stati na kraj, tko je za takva ponašanja maloljetnika odgovoran te kakve posljedice će traumatsko iskustvo imati za žrtvu upitali smo magistricu znanosti, Sabinu Morosini Turčinović koja se bavi istraživanjima u socijalnoj psihologiji s posebnim interesom u području nasilja.
Škole često ne provode programe prevencije
- Okolina svojim nereagiranjem na prve znakove vršnjačkog nasilja, potiče i nagrađuje upravo nasilje. Žrtve se uglavnom ne shvaćaju dovoljno ozbiljno te su nakon nekoliko pokušaja obeshrabrene i ne prijavljuju daljnje nasilje. Programi prevencije nasilja traže značajan angažman svih djelatnika škole, učenika i roditelja, na što škola često nije spremna ili ne želi poduzimati aktivnosti u tom smjeru, objašnjava Morosini Turčinović.
Ilustracija: Pixabay
Upitna i provedba Protokola o postupanju u slučaju nasilja
Protokolom o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila davne 2004. godine, definirano je postupanje škole u slučajevima pojave vršnjačkog nasilja. Njime je pretpostavljena žurna suradnja svih onih koji sudjeluju u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju nasilja među djecom i mladima.
- Što se događa u našem društvu 20-ak godina nakon donošenja Protokola? Mnoge škole ga jednostavno ne primjenjuju. Učitelji i nastavnici nerijetko vršnjačko nasilje ne prepoznaju, a poneki ravnatelji ga zataškavaju, tvrdi Morosini Turčinović te nam govori da 60% djece koja su u sedmom razredu identificirana kao zlostavljači, u dobi od 24 godine imaju najmanje jednu osudu za kriminalno djelo. Djeca zlostavljači, pak, identificirani u dobi od osam godina, imaju šest puta veću vjerojatnost da budu osuđeni u dobi od 24 godine i pet puta veću vjerojatnost da imaju ozbiljni kriminalni dosje u dobi od 30 godina.
Uzmemo li u obzir te podatke, jasno je do koje je mjere neodgovorno i dugoročno nepovoljno nepoštivanje Pravilnika.
Sabina Morosini Turčinović
Zlostavljanje među djecom indikator je budućeg spolnog zlostavljanja, zlostavljanja u partnerskom odnosu, zlostavljanja na radnom mjestu, bračne agresije, zlostavljanja potomaka i zlostavljanja starijih. Stoga je nužno razumijevanje važnosti primjene Protokola i na koncu pravodobnog postupanja prema njemu. Koliko ima ravnatelja koji nisu ponovno izabrani zbog nasilja koje se dogodilo u njihovoj školi? Meni osobno nije poznat nijedan slučaj u kojem se preispitivala odgovornost ravnatelja
Istri nedostaje Poliklinika za zaštitu djece
Kad je riječ o pomaganju žrtvama nasilja, naša sugovornica naglašava da u Istri ne postoji specijalizirana ustanova koja se bavi zlostavljanom i zanemarivanom djecom poput Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u kojoj djeca prolaze cjelovitu obradu multidisciplinarnog tima; psihologa, psihijatra, socijalnog radnika i socijalnog pedagoga te im se ujedno pruža adekvatna pomoć.
Istraživanja provedena u Hrvatskoj govore da je od 22 do 27% djece bilo izloženo vršnjačkom nasilju. Možemo pretpostaviti da je situacija i dramatičnija jer mnoga djeca u strahu ne žele, ne samo prijaviti, već ni priznati da im se nasilje dogodilo
Svi imamo obavezu zaštiti djecu od zlostavljanja
- Želim podsjetiti da je osnovno demokratsko pravo svakog djeteta da se osjeća sigurnim u školi i da bude pošteđeno pritisaka te ponavljanog, namjernog poniženja i zlostavljanja. Ukoliko se nasilje dogodi, odgovornost je svih da se nasije prijavi te da se žrtvi, ali i zlostavljačima pruži adekvatna pomoć. Svi imamo obavezu zaštiti djecu od zlostavljanja kako bi ona postala budući arhitekti naših demokracija, zaključuje ova bivša predstavnica Hrvatske u ekspertnoj skupini Europske komisije za prava djece i voditeljica Laboratorija socijalne psihologije.
