Oporba: Prije mijenjanja Zakona o zemljišnim knjigama treba bolje odrediti nadležnosti

Saborska oporba nije danas  sporila da treba izmijeniti Zakon o zemljišnim knjigama kako bi se osigurala njihova veća ažurnost, ali je naglasila da prije donošenja tog zakona treba urediti još neke detalje i dobiti odgovore na neka pitanja.

Do drugog čitanja zakona inicirat ćemo raspravu na Odboru za pravosuđe koja će rezultirati analizom što točno rade javni bilježnici u postupku formiranja novih zemljišno- knjižnih uložaka, najavila je Dalija Orešković (DOSIP).

Objasnila je kako formiranje takvog uloška podrazumijeva da se promijenilo nešto u površini, obliku ili stanju čestice koja se u njemu nalazi, te naglasila da to nije posao koji bi trebao raditi bilo tko drugi, osim suda, a kamoli javni bilježnici „koji često mogu biti u čistom sukobu interesa kojeg nitko ne kontrolira“.

Zatražila je i jasan odgovor tko je platio zgradu Središnje pismohrane zemljišnih knjiga u Gospiću.

Zastupnici smatraju da bi još trebalo proširiti krug ovlaštenika koji zemljišne knjige mogu pretraživati po nazivu, imenu i prezimenu i OIB-u.

Paus (IDS): Pretragu omogućiti i gradovima i općinama 

„Smatramo da se izmjene kruga ovlaštenika kojima se dopušta pretraga u zemljišnim knjigama po nazivu, odnosno imenu, prezimenu i OIB-u treba proširiti i na općine i gradove jer to bi sigurno značajno doprinijelo transparentnosti i pravednosti prostornog planiranja“, istaknuo je predsjednik IDS-a Dalibor Paus u raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama.

Napomenuo je da u priobalnim općinama i gradovima postoji velik pritisak za proširenje građevinskih područja te kako bi se brojni zahtjevi lakše obradili kada bi imali na uvid što je dosad ta pravna ili fizička osoba imala u građevinskom području i kako je time raspolagala do sada, da se ne udovolji zahtjevu za novo uvrštavanje u građevinsko područje onima koji su svoje, ranije uvrštene čestice prodali  i na tome zaradili, a da pritom ne možemo udovoljiti zahtjevu onih koji bi gradili obiteljsku kuću. 

Dotaknuo se i problema bespravne gradnje. Smatra da je Katastar dužan, ako se evidentira građevina bez građevinske dozvole to prijaviti građevinskoj inspekciji, koja bi trebala imati informaciju da postoji objekt izvan građevinskog područja, odnosno da postoji objekt bez akta o gradnji te shodno svojim mogućnostima reagirati.

- Mi smo više puta tražili da se ta ovlast spusti na razinu regionalne odnosno lokalne samouprave, smatramo da bi time svakako mogli reagirati pravovremeno, podsjetio je Paus.

Zaključio je da će IDS podržati izmjene jer se istima poboljšava sustav.

Također, traži da se u izmjenu u članku 3., dodaju i općine i gradovi kao ovlaštenici pretrage zemljišnih knjiga po nazivu, imenu prezimenu i OIB-u te da Ministarstvo razmisli na koji način bi se u slučajevima bespravne gradnje obavještavala građevinska inspekcija te bi se ta činjenice ne postojanja uporabne dozvole, građevine izvan građevinskog područja i postupka koji vodi građevinska inspekcija  navodili u zemljišnim knjigama

Hoće li ovlast za pretragu dobiti i ovlaštene udruge?

I Branku Juričev Martinčev (HDZ) zanima hoće li se ta ovlast proširiti i na lokalne jedinice koje imaju svoje pravne službe „koje bi mogle izvršiti upis i time izbjeći naknadne troškove“.

"Ići će se u tom pravcu, ali se mora ići postupno", rekao je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović.

Anji Šimpragi (SDSS) koja je pitala hoće li ovlast za pretragu dobiti i ovlaštene udruge koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, državni tajnik je odgovorio da trenutno neće.  Stvaramo pretpostavke da proširimo taj krug, ali one u ovom trenutku nisu stvorene jer se pojavljuje rizik da će se ulaskom velikog broja ljudi u knjige narušiti GDPR, kazao je.

SDP-ovoj Boški Ban Vlahek poručio je da je brzina upisa u zemljišne knjige zadnjih 10 godina udeseterostručena. "Tamo gdje je stanje sređeno, to se rješava u jednom danu", dodao je. 

Odgovarajući HDZ-ovoj Nataši Tramišak, Martinović je naglasio da su apsolutno sve zemljišne knjige koje su završile u pismohrani u Gospiću digitalno transformirane. Rekao je i da "zbirke isprava neće biti digitalno transformirane jer se rjeđe koriste, ali će biti tamo čuvane".

Stare zemljišne knjige više ne postoje na zemljišno- knjižnim odjelima sudova,  sve su povučene i skenirane u pismohranu u Gospiću, njih 102 od 109, a povlačenje ovih još sedam je u tijeku, rekao je SDP-ovu Mišelu Jakšiću.

Martinović: Uspostava Središnje pismohrane tijekom godine 

Martinović je objasnio da se izmjenama Zakona regulira i trajno čuvanje i pohrana zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću.

Uspostava Središnje pismohrane planirana je tijekom ove godine, a financira se iz Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije te će se u nju smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige, kao i zbirka isprava.

Izmjenama se propisuje da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti u elektroničkom obliku ili ispisane na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju. Također, proširuje se ovlast javnog bilježnika da odbije podnošenje prijedloga za upis kada se pojavi sumnja u vjerodostojnost isprave.

Izmjenama Zakona ostvaruju se rezultati reformske mjere iz NPOO  po pitanju povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava s ciljem da do 2026. osiguramo 60 posto svih katastarskih čestica u bazi zemljišnih podataka, a u daljnjem razdoblju i 100 posto, rekao je Martinović.