Politika i društvo

putinovi oligarsi i njihovi partneri

Portal Novosti dovodi u vezu Danka Končara s Putinovim oligarsima

Za ozbiljan biznis Rusiji potrebni su ozbiljni partneri, povezani s Putinom. Prije tri godine moskovski su mediji objavili da se Končar vratio u velikom stilu: od državne tvrtke Ujedinjena brodograditeljska korporacija (USC) trebao je dobiti većinski udjel u finskoj brodograđevnoj kompaniji Arctech Helsinki Shipyard, a Putinov USC je trebao dobiti imovinu njegove tvrtke Afarak koja proizvodi feroleguru. Razlog za razmjenu bila je, prema pisanju medija, blokada finskog brodogradilišta zbog sankcija zapada nad ruskom firmom. Končar je trebao poslužiti kao partnerski spasitelj za zaobilaženje sankcija. 


 
2 min
Dražen Majić
Ivan Jakovčić bio je predsjednik Nadzornog odbora finske tvrtke Danka Končara

Za ozbiljan biznis Rusiji potrebni su ozbiljni partneri, povezani s Putinom. Prije tri godine moskovski su mediji objavili da se Končar vratio u velikom stilu: od državne tvrtke Ujedinjena brodograditeljska korporacija (USC) trebao je dobiti većinski udjel u finskoj brodograđevnoj kompaniji Arctech Helsinki Shipyard, a Putinov USC je trebao dobiti imovinu njegove tvrtke Afarak koja proizvodi feroleguru. Razlog za razmjenu bila je, prema pisanju medija, blokada finskog brodogradilišta zbog sankcija zapada nad ruskom firmom. Končar je trebao poslužiti kao partnerski spasitelj za zaobilaženje sankcija. 

U članku "U stroju za pranje rubalja" Portal Novosti Srpskog narodnog vijeća među brojnim ruskim oligarsima koji su svoje bogatstvo ulagali u Hrvatsku, spominje u Istri dobro poznatog Danka Končara. Vlasnik brojnih mega projekata, kako u pulskom zaljevu, tako i na brijunskom priobalju, Končar se dovodi u vezu s Viktorom Vekselbergom, oligarhom vrlo bliskom Vladimiru Putinu.

Končar je nedavno konačno pokrenuo realizaciju svog projekta u pulskom zaljevu

U nastavku u cijelosti prenosimo dio teksta novinara Hrvoja Šimičevića koji se odnosi na ruske veze Danka Končara.

Hrvatski poduzetnik Danko Končar, koji upravlja trogirskim brodogradilištima, akumulirao je bogatstvo ponajviše kroz poslove u Rusiji, gdje je bio prisutan duže vrijeme, nakon čega je prodao većinu firmi zbog tamošnjih medijskih napisa o eskiviranju poreza, onečišćenju okoliša i narušavanju stabilnosti tržišta kroma.
Razumljivo, za ozbiljan biznis u toj zemlji potrebni su ozbiljni partneri, povezani s Putinom. Prije tri godine moskovski su mediji objavili da se Končar vratio u velikom stilu: od državne tvrtke Ujedinjena brodograditeljska korporacija (USC) trebao je dobiti većinski udjel u finskoj brodograđevnoj kompaniji Arctech Helsinki Shipyard, a Putinov USC je trebao dobiti imovinu njegove tvrtke Afarak koja proizvodi feroleguru. Razlog za razmjenu bila je, prema pisanju medija, blokada finskog brodogradilišta zbog sankcija zapada nad ruskom firmom.

Končar je trebao poslužiti kao partnerski spasitelj za zaobilaženje sankcija. U priču oko istog brodogradilišta naumio je ući i Sergej Čemezov, oligarh izrazito blizak Putinu, koji je po drugi put stavljen na američku listu sankcija zajedno s Rostecom, državnim konglomeratom koji vodi. Usporedo s optužbama malih dioničara na Končarev račun za prosljeđivanje novaca iz finske firme koju je vodio u druge investicijske projekte, posao kupnje brodogradilišta je na koncu propao.

Posredno su, međutim, naglašene njegove poveznice s pojedinim oligarsima i zanimljiva činjenica da je Rusija upravo njega namjeravala kandidirati za preuzimanje firme u državnom vlasništvu.

Takve se, naime, pomno bira. Končar je u tom poslu nazvan "hrvatskim partnerom Viktora Vekselberga", još jednog bogataša podvrgnutog sankcijama zbog uske povezanosti s Putinom. Ali i s Hrvatskom, pišu Novosti.

Podsjetimo, počasni predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić bio je predsjednik Nadzornog odbora Končareve finske tvrtke Afarak, a procjenjuje se da ga je upravo ta veze koštala nastavka političke karijere u Europarlamentu.


FOTO: Novosti

Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.