Politika i društvo

kako se koriste prostori u rojcu?

ROJC POD POVEĆALOM: Od privatnih skladišta do misteriozne analize korištenja prostora

Neki prostori se koriste i kao privatna skladišta. No, u Rojcu vam nitko neće službeno reći tko točno prostore koristi u takve, osobne svrhe. Problem su i udruge koje koriste više prostora nego što im je uistinu potrebno. Pritom, mnoge udruge koje su doista željne rada čekaju na prostore, a ne mogu ih dobiti. Prije tri godine Zelena Istra je napravila analizu korištenja ali ona, iako je plaćena javnim novcem, nije dostupna.


 
9 min
Chiara Bilić ⒸFOTO: Manuel Angelini

Neki prostori se koriste i kao privatna skladišta. No, u Rojcu vam nitko neće službeno reći tko točno prostore koristi u takve, osobne svrhe. Problem su i udruge koje koriste više prostora nego što im je uistinu potrebno. Pritom, mnoge udruge koje su doista željne rada čekaju na prostore, a ne mogu ih dobiti. Prije tri godine Zelena Istra je napravila analizu korištenja ali ona, iako je plaćena javnim novcem, nije dostupna.

Udrugama koje koriste prostore u pulskom Društvenom centru Karlo Rojc još su 2019. godine istekli ugovori o zakupu, a do danas, propustom Grada, nisu potpisani novi.

Dio je to puno opširnije, prije svega višegodišnje problematike (ne)upravljanja Rojcem, koja zorno ilustrira nebrigu Grada prema vlastitoj, najvećoj nekretnini u Puli.

Zelena Istra za 19 tisuća kuna 2018. godine provela analizu

Izvor problema je i izostanak revizije korištenja prostora u Rojcu, a koja bi konačno utvrdila pravo stanje te odredila kriterije po kojima bi se kvadrati ubuduće dodjeljivali.

No, ovih je dana Rojc postao (još jedan od) poprišta političkog prepucavanja među koalicijskim 'partnerima'.

Naime, pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Anja Ademi je, na prošlotjednoj sjednici pulskog Gradskog vijeća, odgovarajući na upit vijećnice Sanje Radolović (SDP) postoji li analiza korištenja prostora u Karlo Rojcu, kazala:

„Zelena Istra je 2019. godine izvršila analizu, a sada se radi nadopuna kako bismo mogli dobiti čitavu sliku jer znam da je to u javnosti enigma“.

Radolović je već ranije na sjednicama Vijeća spominjala navedenu analizu i inzistirala na odgovoru tko ju je i kada napravio. U razgovoru za Istra24, u siječnju, istaknula je da se na sjednici održanoj istog mjeseca (u kuloarima, op.n.) spominjalo da je koštala 50 tisuća kuna.

Zelena Istra je, doista, 2018. godine provela analizu o načinu korištenja prostora u Rojcu. Iz zapisnika sa sjednice Koordinacije Društvenog centra Rojc (zajedničkog, savjetodavnog tijela Grada Pule kao vlasnika i predstavnika udruga Rojca) iz prosinca 2017. godine vidljivo je da je Zelena Istra ponudila izradu analize, odnosno provođenje razgovora s predstavnicima udruga, a Koordinacija je tu ponudu prihvatila.

Zelena Istra je za izradu te analize od Grada dobila 19 tisuća kuna. Provela ju je današnja čelnica pulskog Možemo!, tada ujedno i predsjednica Zelene Istre Dušica Radojčić, koja je tada bila predsjednica Koordinacije, a sada je članica.

Dvojna funkcija Dušice Radojčić, barem što se predlaganja, provođenja i financiranja analize tiče, nikome u Rojcu ne predstavlja problem.

Irena Boljunčić Gracin, predsjednica udruge Čarobnjakov šešir, kaže da je Radojčić napravila „puno značajnih, dobrih stvari za Rojc“. Međutim, napominje da joj Radojčić nikada nije dala spomenutu analizu na uvid, iako ju je to zatražila.

Irena Boljunčić Gracin

Problem s 'višestrukim funkcijama' nastao je tek kada je, smatra Boljunčić Gracin, Dušica Radojčić postala predsjednica Gradskog vijeća.

Naime, 4. ožujka je, odlukom gradonačelnika Pule, Filipa Zoričića, Radojčić ponovno izabrana za članicu Koordinacije, a uz nju su, od predstavnika Saveza udruga Rojc, ponovno izabrani i Marko Grbac Knapić i Dalibor Dužaić. Novi članovi Grada su pročelnica za kulturu Lena Radunić i Dijana Ažić, a iz prošlog saziva ista članica ostaje Cinzia Počeko Kranjec.

Neki prostori se koriste kao privatna skladišta

- Na zadnjoj smo Skupštini Saveza udruga Rojc neki od članova kazali da to nije dobro zato što će Rojc postati predmet prepucavanja između koalicijskih partnera. To se i dogodilo. A to nikako nije dobro jer će se onda svi pomaci ili "ne-pomaci" tumačiti kroz političke odnose, smatra Boljunčić Gracin.

Radojčić kaže da je u Savezu udruga Rojc prevladalo mišljenje kako se ne radi ni o kakvoj upravljačkoj funkciji već isključivo o koordinaciji rada skupine, koja brine o održavanju zgrade.

- Kako je i na Skupštini rečeno, ova Koordinacija ne bi svoj mandat trebala odraditi do kraja jer bi za upravljanje tom velikom i kompliciranom zgradom trebali biti angažirani profesionalci, puno radno vrijeme putem javne ustanove. Osnivanje javne ustanove trebalo se dogoditi 2021. godine, ali je, prema riječima gradonačelnika, odgođeno za sljedeću godinu, kaže Radojčić.

U analizi iz te 2018. godine popisano je 110 udruga. Prema riječima Dušice Radojčić, analiza je vrlo precizno detektirala stanje korištenja prostora.

Utvrđeno je, kaže Radojčić, koje udruge dijele, ali nisu formalizirale dijeljenje, koje koriste tuđe prostore bez ugovora, identificirani su prostori koji nisu stavljeni u funkciju, prostori od kojih su udruge odustale, prostori koji se koriste nenamjenski, pa čak i prostori za koje udruge plaćaju najam ili na njih imaju pravo, ali im je ulazak u njih onemogućen, udruge koje premalo koriste prostore, udruge koje imaju prostore i izvan Rojca te prostore koje koriste pravne osobe koje nisu udruge.

- Grad je na temelju toga bio te 2019. pripremio i obrasce javnog poziva za produženje korištenja prostora. Željelo se povećati opseg javnog i zajedničkog korištenja prostora kao i dijeljenih prostora te da se oslobođeni prostori dodijele za ulazak novih udruga. Jedna od ideja bila je i da se osigura briga o zajedničkim prostorima putem namjene dijela prihoda od najma. No, javni poziv Grad nikad nije objavio, stalno se otezalo i odgađalo. Ne znam zašto, veli Radojčić.

Dušica Radojčić

Istra24 je od Zelene Istre tražila tu analizu na uvid. No, krajnji rezultat, odnosno ovo što Radojčić spominje nismo dobili, baš kao ni Boljunčić Gracin. Kada smo aktualnu predsjednicu Zelene Istre Irenu Burbu jučer upitali zašto nismo dobili dokument iz kojeg je vidljivo tko, primjerice, koristi tuđi prostor ilegalno, nego samo excel tablicu s integriranim odgovorima na pitanja, kazala je da ona analizu nema jer ju nije ona radila. Ostaje nejasno zašto je analiza financirana javnim novcem tajna.

Upitana zašto je analizu radila baš Zelena Istra, Radojčić odgovara: "Iako je davno trebao, tog se posla vlasnik - Grad nije htio prihvatiti iz dva razloga. Zato što je to bio 'vrući krumpir', pretpostavljalo se da bi onaj tko se toga prihvati na sebe navukao ljutnju svih onih koji bi izgubili privilegije. Drugi je razlog bio taj što je obilazak prostora i razgovor sa 110 udruga vremenski jako zahtjevan posao".

Valja napomenuti da su prvi ugovori o zakupu potpisani tek 2009. godine, na rok od 10 godina. Ali bez ikakvih kriterija.

Korisnici prostora zakup plaćaju jednu kunu po metru kvadratnom. Osim toga, udruge plaćaju komunalnu naknadu, također po cijeni od kune po četvornom metru, slivne vode, struju koju mjesečno potroše (svaki prostor ima svoje brojilo) i vodu. Izuzetak su udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom, a koje su oslobođene od plaćanja naknade.
Dnevni boravak Rojc

Pa iako su 2019. godine istekli ti 10-godišnji ugovori, a novi nikad nisu ponuđeni, većina udruga nastavila je plaćati zakup. Problem je u tome što ne postoji nikakav službeni dokument kojim se to može dokazati.

„Ako nemate ugovor s Gradom, onda troškove koje plaćate, kao što mi plaćamo struju, vodu i ostalo, ne možete opravdati prema donatorima. Jer, nemamo ugovor“, pojašnjava Boljunčić Gracin.

Za nove, pravednije ugovore, kojima bi se prostori dodjeljivali po novim kriterijima, potrebno je napraviti kompletnu reviziju aktualnog stanja korištenja prostora u Rojcu, a za koju (dosad) Grad nije imao interesa, slažu se naši sugovornici/e.

Njome bi se napokon utvrdilo upotrebljavaju li se svi prostori na - recimo to tako - pravedan način.

„Mislim da treba napraviti jednu ozbiljnu reviziju. Grad dosad nije napravio nijednu ozbiljnu reviziju bez obzira na to što smo se mi iz Koordinacije u više navrata zalagali da se napravi“, kaže predsjednik udruge Armazonex Marko Grbac Knapić, inače i član Koordinacije.

Marko Grbac Knapić

Neki prostori se, saznajemo, koriste i kao privatna skladišta. No, u Rojcu vam nitko neće službeno reći tko točno prostore koristi u takve, osobne svrhe. Unatoč tome što je to veliki problem. Jer dok netko u Rojcu sebično odlaže vlastite predmete samo zato što, možebitno, ne posjeduje garažu ili kakav podrum, mnoge udruge koje su doista željne rada čekaju na prostore, a ne mogu ih dobiti. Problem su i udruge koje koriste više prostora nego što im je uistinu potrebno.

Udruge renovirale prostor o svoj trošak

- Ima privatnih biznisa jako puno. U smislu aktivnosti, ali ljudi u prostorima Rojca imaju i svoja privatna skladišta. Ima svega. Zaista bi trebalo provesti jednu kvalitetnu reviziju kojom bi se i udruge pitalo što su radili sve ove godine i koji su im planovi. Koordinacija to od Grada traži više godina, veli Grbac Knapić.

Zgrada je sredinom 90-ih i početkom 2000-ih, kada se većina udruga tamo smjestila, bila u katastrofalnom stanju, a koje su uvelike popravile udruge svojim sredstvima.

- Većina udruga je adaptirala i renovirala prostore o svom trošku i taj se iznos ne odbija od najma. Vjerojatno je svaka udruga u uređenje prostora potrošila deset do 20 tisuća kuna i volonterskog rada, govori Marino Jurcan, predsjednik udruge Metamedij.

Marino Jurcan

Upitan tko je kriv za ovakvo stanje u Rojcu, Grbac Knapić kaže: „Reći ću samo da riba smrdi od glave, a ne od repa. Zna se tko je vlasnik i tko ima odlučujuću moć i on mora imati odgovornost. Koordinacija može savjetovati, ali znam koliko se savjeta nije poslušalo ili krivo protumačilo“.

Nekim udrugama koje imaju velika članstva, pogotovo sportske udruge, i udruge koje rade s djecom, a za koje se zna kolika im je mjesečna članarina, stvarno je ovdje, veli Grbac Knapić, jeftino imati prostoriju, a nije ih briga za stanje zgrade. Uglavnom su, kaže, kulturnjaci ti koji se brinu o Rojcu. Uz, napominje, izuzetak nekih sportskih udruga.

- Ima ljudi koji ovdje vide samo svoj jeftini kvadrat. Trebale bi se napraviti različite kategorije plaćanja zakupa prostora. Socijalne udruge ne plaćanju ništa. I to je u redu. Onda dolazimo do druge dvije kategorije, jedne u kojima su udruge koje ostvaruju značajne prihode i druge koje ne ostvaruju prihode. U Rojcu je kao i u ostatku društva. Bogataše nije briga za socijalnu pravdu. Tako je i ovdje. Cijelo društvo se može preslikati u Rojcu. Rojc je presjek društva.

Gradonačelnik Filip Zoričić objavio je prije dva dana na svom Facebook profilu da se uskoro očekuje "detaljna revizija udruga u Rojcu". Kako smo doznali, revizija je započela početkom godine, ali je onda zapela.

- Započela je ove godine i stala zbog odlaska na bolovanje zaposlenika Grada kojemu je to povjereno. Nastavit će se po njegovom povratku i nadam se dovršiti u kratkom roku, kaže Radojčić.

Unutrašnjost Karlo Rojca

Jurcanova udruga je, barem se tako čini, već obrađena revizijom. No, on njome nije oduševljen.

- Prije mjesec-dva obilazio nas je netko iz Grada, s jednim ili dva pitanja, kako se financiramo, gdje nam je struja…ako je to ta evaluacija i revizija, ja se nadam da nije, veli.

Pročelnica Lena Radunić govori da je plan udrugama koje namjenski koriste prostore u skladu s propisima i djelatnostima za koje su opredjeljenje statutom te pravovremeno i uredno namiruju obveze definirane zakonom i drugim propisima, produljiti ugovore o korištenju prostora na period koji odredi Koordinacija, a sve u skladu s odredbama Grada kojima je definirana dodjela poslovnih prostora Grada Pule na uporabu udrugama.

Dušica Radojčič o kriterijima dodijele i cijenama prostora: "Ideja je da se kreira više razreda cijene najma"

"Predstavnici Grada i udruga su zajednički radili na izradi kriterija za javni poziv, kojemu je cilj bio otvaranje novih prostora za zajedničko korištenje, oslobađanje prostora za nove udruge i veća transparentnost djelovanja udruga u prostorima u Rojcu. U prijedlogu kriterija koji su nastali stoji učestalost i način korištenja prostora kako bi se onima koji ih mogu dokazati razmotrilo produljenje ugovora. Razdoblje na koje je Grad planirao potpisivati nove ugovore je 5 godina. Udruge bi po prvi puta imale obavezu objavljivanja načina korištenja dodijeljenog javnog prostora. Radi se o javnim prostorima pa rad, korist i rezultati moraju postojati i biti javni. Ideja je bila da se kreira više razreda cijene najma, no to ne bi smjela biti prava komercijalna cijena najma odnosno poskupljenja ne bi smjela biti drastična. Na primjer, jedan od kriterija za veću cijenu najma bio je predstavlja li udruga svojim aktivnostima nekome konkurenciju na tržištu. U tom slučaju nije opravdano da se konkurentnost postiže korištenjem javnog prostora po minimalnoj cijeni. Drugi kriterij je da cijena prostora ovisi o tome provodi li udruga tečajeve uz naplatu ili aktivnosti za koje se plaća mjesečna članarina - u tom slučaju cijena mora biti viša. Treći kriterij je koristi li udruga neki od javnih sanitarnih čvorova samostalno. Ako sanitarni čvor koji su dosad koristile samostalno žele podijeliti s udrugama na svom katu, zajedno moraju dogovoriti održavanje i čišćenje tih prostorija. Neke udruge imaju zaista puno prostora od kojih ne koriste sve prostore optimalno. Ideja je da se prostori koji se ne koriste dovoljno dijele ili da postanu zajednički. Na temelju te analize trebao je biti objavljen poziv za dodjelu prostora 2019. godine. Ta analiza može poslužiti i danas".


Nastavite čitati

Pula
 

Pulski IT stručnjak Dragan Benčić: 'Govore da će hotel na Valkanama zapošljavati ljude, a u Puli nije ostao nitko od top 10 posto mladih ljudi s najvećim kapacitetima!

"Ovo što govorim nije šala. Firme će te posljedice osjetiti kasnije. Kad naša generacija ode u penziju, ostat će velika rupa inteligencije koja će ovdje nedostajati. Ti ljudi jednostavno neće postojati. Mislim da to nije dobro za naš grad. Ne bih htio da moja djeca odu negdje van i da se ne mogu vratiti nazad ako ne žele raditi u turizmu. A o tome u gradskom vijeću ne slušamo, kao da je posrijedi samo nekretninski biznis", kazao je Dragan Benčić * Jako je važno prepoznati točku pucanja kada turizam počinje negativno utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva, rekao je dr. Igor Duda 

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.