Hrvatski sabor u petak je većinom glasova izmijenio je Stečajni zakon kojim se želi učinkovitije djelovati na problem nesolventnosti poslovnih subjekata uslijed posebnih okolnosti koje je izazvala pandemija koronavirusa.
Unatoč ranijim izmjenama zakona, važeći nesolvencijski sustav još uvijek je opterećen nepotrebnim formalnostima, stečajni postupak traje predugo i često onemogućuje restrukturiranje održivih dužnika.
Izmjenama se propisuju mehanizmi ranog upozoravanja dužnika u financijskim problemima da pristupe restrukturiranju poslovanja.
Održivim poslovnim subjektima osigurat će se pristup predstečajnom postupku koji će im omogućiti nastavak rada, a nesolventnim ili prezaduženim poduzetnicima nastavak poslovanja otpustom duga.
Poboljšava se i položaj radnika u stečajnom postupku pravodobnom obavijesti HZZO-a o stečaju, kako ne bi bila upitna njihova prava iz zdravstvenog osiguranja.
Izmjenama se također uvode restriktivnijih uvjeti za obavljane profesije stečajnog upravitelja, jača njihova odgovornost te omogućuje da polaganju stručnog ispita za stečajnog upravitelja mogu pristupiti i osobe koje imaju završen poslijediplomski studij iz područja prava ili ekonomije.
Sabor je izmijenio i Zakon o stečaju potrošača kojim se uvjeti za provođenje redovnog stečaja potrošača smanjuju sa dosadašnjih 30 na 20 tisuća kuna duga, te razdoblje provjere ponašanja za potrošače smanjuje sa sa sadašnjih pet na tri godine.
U drugo saborsko čitanje poslan je prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Sabor nije odobrio skidanje imuniteta Dariju Hrebaku (HSLS) povodom tužbe privatnog tužitelja zbog klevete, kao ni Nikoli Grmojai (Most), također zbog privatne tužbe zbog klevete.
