U 2021. HRT je ostvario dobit nakon oporezivanja od 11,2 milijuna kuna. Prihod od naplaćene mjesečne pristojbe bio je 1,127 milijarde kuna, što je 2,2 posto manje od prethodne godine i 4,5 posto manje u odnosu na plan, na što je utjecalo oslobođenje od plaćanja pristojbe na potresom pogođenom području, ali i odljev stanovnika u inozemstvo
U 2021. HRT je ostvario dobit nakon oporezivanja od 11,2 milijuna kuna. Prihod od naplaćene mjesečne pristojbe bio je 1,127 milijarde kuna, što je 2,2 posto manje od prethodne godine i 4,5 posto manje u odnosu na plan, na što je utjecalo oslobođenje od plaćanja pristojbe na potresom pogođenom području, ali i odljev stanovnika u inozemstvo
Hrvatski sabor nastavlja sjednicu u srijedu raspravom o četiri izvješća, o provedbi službene razvojne pomoći Hrvatske inozemstvu za 2021. te o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2019., 2020. i 2021. godinu.
Službena razvojna pomoć Hrvatske u inozemstvu u 2021. iznosila je 624,22 milijuna kuna, što je porast od 20,8 posto u odnosu na 2020., čime je nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.
Najviše sredstava službene razvojne pomoći bilo je usmjereno na razvojnu suradnju, 529,96 milijuna kuna, dok se ostatak odnosio na humanitarnu pomoć.
Donirano cjepiva u vrijednosti 64 milijuna kuna
Najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske bila je Bosna i Hercegovina s ukupnom vrijednosti od 103,04 milijuna kuna.
Kroz donaciju cjepiva protiv covida-19 Hrvatska je izdvojila ukupno 64,39 milijuna kuna.
Cjepivo je donirano BiH, Crnoj Gori, Republici Albaniji, Republici Kosovu, Republici Sjevernoj Makedoniji, Socijalističkoj Republici Vijetnam, Republici Ruandi i Kraljevini Butan, a putem mehanizma COVAX Sirijskoj Arapskoj Republici, Arapskoj Republici Egipat, Republici Indoneziji, Republici Tadžikistan i Islamskoj Republici Pakistan.
Sabor će u srijedu raspraviti i izvješća o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019., 2020. i 2021..
U 2021. HRT je ostvario dobit nakon oporezivanja od 11,2 milijuna kuna. Prihod od naplaćene mjesečne pristojbe bio je 1,127 milijarde kuna, što je 2,2 posto manje od prethodne godine i 4,5 posto manje u odnosu na plan, na što je utjecalo oslobođenje od plaćanja pristojbe na potresom pogođenom području, ali i odljev stanovnika u inozemstvo.
Tijekom 2021. provela su se značajna ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu, te je u okviru tog investicijskog ciklusa izvršeno sveukupno 251,3 milijuna kuna ulaganja, što je 59,8 milijuna kuna više nego 2020. godine, stoji u izvješću.
U petak o Sporazumu Hrvatske i Izraela o suradnji na području javne sigurnosti
U nastavku tjedna, Sabor će u četvrtak raspravljati o prijedlogu zakona o izvanparničnom postupku kojim se uz ostalo rješavanje određenih vrsta izvanparničnih postupaka povjerava javnim bilježnicima kao povjerenicima suda (sporazumni razvod braka, proglašenje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti, sporazumno uređenje međa i razvrgnuće suvlasničke zajednice).
Isti dan na dnevnom redu je i Godišnje izvješće o državnim potporama za 2021. godinu. Ukupno dodijeljene državne potpore u toj godini iznosile su 20,2 milijarde kuna ili 4,68 posto BDP-a, što je blago smanjenje u odnosu na 2020. godinu (za 4,2 posto). Potpore u industriji i uslugama iznosile su ukupno 12,6 milijardi kuna a potpore za poljoprivredu i ribarstvo 7,6 milijardi kuna.
Saborski zastupnici će tjedan zaključiti raspravom u petak o Sporazumu Hrvatske i Izraela o suradnji na području javne sigurnosti te o konačnom tekstu zakona o gnojidbenim proizvodima.
Zastupnica Centra Marijana Puljak smatra da je "njihov (HDZ-ov) dečko počeo raditi svoj posao - stavljati u ladice slučajeve koji ne odgovaraju 'AP-u', a vaditi i preuzimati nadležnost nad onima koji 'AP-u' odgovaraju". "Zato je tamo i postavljen i vrlo dobro radi svoj posao, iz ruku Laure Kövesi sad preuzima i slučaj Beroš. HDZ je preuzeo sve institucije ove države i ponaša se kako mu drago", istaknula je
Na sjevernom Jadranu djelomice sunčano, vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, na istoku sjeverozapadni
DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, Dragana Primorca, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića i Tomislava Jonjića. Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u sinoć posljednja stigla u DIP
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
