Sanja Radolović (SDP) o mogućim tužbama istarskih komunalaca protiv Kaštijuna. Suzana Jašić (Možemo!) o nesrazmjernom razvoju Istre: 'To je poraz regionalne i lokalne politike'

Raspravljajući o izvještaju o radu Istarske razvojne agencija (IDA) Suzana Jašić (Možemo!), upozorila je na ogroman nesrazmjer u razvijenosti gradova i općina u unutrašnjosti i na obali Istre. U tom kontekstu zatražila je da IDA kao razvojna županijska agencija svoje aktivnosti usmjeri i na rješavanje tog problema.

Također, apelirala je na Agenciju da ubuduće prilikom opisa projekata i projektnih aktivnosti, takozvani „projektni jezik“ pretoči u nešto što je svima lako razumljivo.

- Konkretno, prilikom opisa projekata bilo bi poželjno da agencija jasnije predstavi čemu su određeni projekti doprinijeli i što se njihovom realizacijom konkretno izmijenilo, kazala je Jašić.

Osvrnula se na IDA-in projekt u sklopu kojeg je izrađena studija o dostupnosti javnog prijevoza u Istri. Zanimalo ju je hoće li se ta studija negdje koristiti.

Suzana Jašić arhiva

- Unutrašnjost i sjever Istre zbog niza okolnosti u svakom obliku imaju otežan razvoj. Razlika između najbogatije i najsiromašnije jedinice lokalne samouprave u Istri iznosi jedan naspram šest. Takav pokazatelj zapravo je poraz regionalne i lokalne politike i voljela bih vidjeti da županijske agencije provode aktivnosti usmjerene na smanjivanju tog jaza, navela je Jašić.

Otvorila je i temu skupih cijena smještaja domova za starije.

- Situacija je neodrživa. Nužno je da se o tome što hitnije krenemo dogovarati jer radi se o važnoj temi čiji cilj mora biti dostupna usluga i održivost funkcioniranja domova za starije, rekla je Suzana Jašić.

Iako je na Skupštini jedna od glavnih tema ponovno bilo (ne)funkcioniranje Kaštijuna, vijećnici/ce su jednoglasno podržali odluku o produženju roka otplate kredita Kaštijunu kojim se, među ostalim, planira i gradnja postrojenja za zbrinjavanje metalne frakcije.

SDP-ova vijećnica i saborska zastupnica Sanja Radolović u više je navrata kritizirala župana Borisa Miletića s obzirom da još uvijek nije donesen Plan gospodarenja otpada kao ni županijski Prostorni plan.

- Nužno je u županijskom Prostornom planu uvrstiti bioplinsko postrojenje ili kompostanu koja ne smije biti na jugu Istre. Sam jug već je pretrpan smećem koje dolazi iz svih krajeva Istre, rekla je Radolović.

Navela je da razgovarala s direktorima istarskih komunalnih tvrtki koje se, ističe, u javnosti stalno okrivljuje zbog stanja na županijskom centru.

- Naime, 2009. godine, vjerovali ili ne, cijena zbrinjavanja otpada bila je 17 eura, a danas redovno zbrinjavanje košta 190 eura, a ako govorimo o takozvanim viškovima, 450 eura. Direktori su mi prenijeli da su pred dvije godine pristali na povećanje cijena. Potpuno je neistina da se o viškovima brine Kaštijun, jer kao što su mi prenijeli predstavnici komunalnih tvrtki, Ciosovi kamioni dolaze po takozvane viškove i odvoze ih u svoja postrojenja. Kaštijun ima zapravo devet klijenata i s njima posluje ne po ugovoru, već po općim uvjetima poslovanja. Komunalci su najavili tužbe protiv Kaštijuna i vjerojatno će ih i dobiti, jer po Zakonu o gospodarenju otpadom ne postoji terminologija viškova. Naime, postoji jedinična cijena zbrinjavanja otpada. Dakle, treba reći da se pune kamioni Ciosa, otpad se odvozi u njihova postrojenja i da Kaštijun viškove ne zaprima. S druge strane, komunalci fakture ne plaćaju. Niti jedan komunalac do dana današnjeg nije platio tu fakturu i tužiti će Kaštijun, kazala je Radolović.

Sanja Radolović Vili Bassanese

Naglasila je da u financijskom izvještaju Kaštijuna stoje rezervirani milijunski iznosi za zbrinjavanje SRF-a, a problem je što se SRF ne zbrinjava.

- Problem Kaštijuna će za početak riješiti ili jedna kompostana ili jedno bioplinsko postrojenje. Smrad dolazi zbog nepokrivanja bioreaktorske plohe, navela je Radolović.

Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin rekao je da je protiv da se gradove/komunalce pljačka.

Naveo je da je danas na Trgovačkom sudu u Pazinu krenuo sudski spor Kaštijuna protiv buzetskog komunalnog društva Park, navodeći „da Kaštijun pokušava neopravdano od društva naplatiti 64 tisuće  eura“.

Damir Kajin

- Buzet ima konkretne rezultate i premašuje sve zakonske obveze u odvajanju otpada. Među prvima smo u Hrvatskoj uveli kantu za biootpad. Bili smo 2023. godine drugi grad u Hrvatskoj po stopi odvajanja otpada, a lani treći s preko 60 posto odvojenog otpada. Mi nismo izvor sezonskog problema, jer Kaštijun najveći problem ima ljeti zbog turističke sezone. Mi takvu sezonalnost nemamo i uvijek smo na istom odvajanju otpada. Buzet ne stvara viškove i ne generira troškove pa se pitam zašto je Buzet problem? Zašto mi vodimo sudske sporove i cijelo vrijeme imamo sporne cijene? Kaštijun je 2023. godine povećao cijenu za gotovo 100 posto po toni otpada tvrdeći da mora pokriti troškove i problem tako prebacio i nas. Zašto bi građani Buzeta plaćati troškove otpada iz kampova u Medulinu, hotela u Poreču ili otpad s kruzera koji dolaze u Pulu, rekao je Kajin, dodajući da Grad Buzet odbija plaćati trošak tuđeg sezonskog otpada.