Saborski zastupnici SDP-a i Možemo! zatražili su u srijedu smjenu Uprave Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zbog, kako kažu, 640 milijuna eura viška kojeg drže na računu i zarađuju na kamatama dok istodobno ne ulažu u infrastrukturu i ne isplaćuju naknade komunalnim društvima.
"Fond je zadnjih 10 godina akumulirao 640 milijuna eura viška, to je novac koji je naplatio od građana kao naknadu za zbrinjavanje otpada. No, umjesto da je gradio nove centre za gospodarenje otpadom, sortirnice, kompostane, Fond akumulira taj novac na računu, daje bankama i zarađuje na kamatama", izjavio je zastupnik Mihael Zmajlović (SDP) na konferenciji za medije u Saboru.
Naveo je kako je Fond samo prošle godine od kamata zaradio osam milijuna eura. "U svakoj uređenoj državi, ali i u bilo kojem uređenom poduzeću, Uprava Fonda bila bi odavno smijenjena, a i ministrica koja to gleda, kao i svi ministri proteklih 10 godina" ustvrdio je.
Dodatnim razlogom za smjenu Uprave smatra činjenicu da Fond, prema njegovim riječima, u proteklih deset godina nije javno objavio nijedan program rada ni izvješće o radu, iako je to bio dužan učiniti prema zakonu, a Vlada na njih davati suglasnosti. Upozorio je i da javnost nema uvid u prihode prikupljene od posebnih kategorija otpada ni u način na koji je taj novac potrošen od 2015. godine.
"Ne zna se što je bilo opasnije - njihovi mandati ili ono što se dogodilo u Hrvatskoj. Sve to je slika ovog sustava i vođenja države te zašto smo došli do situacije Gospića, Benkovca i da je Hrvatska danas zatrpana otpadom. Svako manje mjesto ima neko ilegalno odlagalište otpada", rekao je.
Zastupnica Dušica Radojčić (Možemo) upozorila je da Fond komunalnim društvima ne isplaćuje sredstva prikupljena od naknada za proširenu odgovornost proizvođača koji stavljaju ambalažu na tržište. Tim se novcem prema zakonu, kazala je, trebaju pokrivati troškovi komunalnih društava za prikupljanje, sortiranje, prijevoz, recikliranje i energetsku oporabu otpada.
Prema njezinim riječima, Fond tu naknadu prikuplja od 1. siječnja 2025., a komunalnim društvima nije isplatio ni euro, zbog čega su ona nastavila snositi troškove koje, prema zakonu, ne bi trebala plaćati.
"Građani to već plaćaju kada kupuju proizvode u ambalaži, ali sada su dužni putem računa komunalnih tvrtki plaćati dva puta taj trošak", upozorila je Radojčić.
Dodala je da ni financijski plan Fonda ni izmjene proračuna u kojem se, smatra, iščitava "kolosalan neuspjeh" u gospodarenju otpadom i financiranju gospodarenja otpadom, ne navode koliko je uopće te naknade prikupljeno u dvije godine, niti koliko je novca isplaćeno. Upozorila je i da još nije dovršena niti uputa kojom bi se utvrdio način isplate tih sredstava.
Uz to, Radojčić je istaknula da se rebalansom smanjuju sredstva namijenjena izgradnji sustava odvojenog prikupljanja otpada. Iako je za tu svrhu ove godine bilo planirano više od 11 milijuna eura, izmjenama proračuna iznos se smanjuje na 3,3 milijuna eura.
Ocijenila je apsurdnim da se, unatoč velikim neiskorištenim sredstvima Fonda, smanjuju izdvajanja za odvojeno prikupljanje otpada, dok se istodobno režu sredstva za energetsku obnovu stambenih zgrada, kojom bi se dugoročno smanjili računi građana, a subvencionira plin.