Iako je IDS trideset godina suvereno vladao Istrom, politički protivnici su ga često izjednačavali s HDZ-om, gurajući korupciju pod nos stranačkoj vrhušci.
Čim je Pula kao najveći grad na poluotoku pala u ruke nezavisnih, a župan Boris Miletić napustio IDS, tema svih tema - pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište, a da bi se na tome masno zaradilo - "puštena je iz boce". I ne da je se vratiti natrag, piše novinar Slobodne Dalmacije Saša Ljubičić.
Ono o čemu je javno progovorio novi gradonačelnik Pule Filip Zoričić, sada ponavljaju drugi: iza "prebacivanja" poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, najčešće se krije politička korupcija.
Filip Zoričić
Pogodovanje. Kome i kako, objasnio je nedavno jedan od osnivača IDS-a Dino Debeljuh, koji se davno razišao sa strankom upravo zbog ovakvih devijacija.
– U redovima IDS-a mnogo je onih, i njihovih prijatelja i rodbine, koji su zaradili golem novac pretvaranjem poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Zarade su bile neupitne, a rizik nikakav. Evo i jednog "oglednog" primjera. Kupiš zemljište za 800 tisuća kuna, pretvoriš ga u građevinsko uz pomoć stranačkih i inih prijatelja, i prodaš za 25 milijuna kuna - kazao je Debeljuh novinarki Večernjeg lista govoreći o tome zašto IDS u Istri gubi na popularnosti.
Veruda - s 10 cijena skočila na 300 eura
Na Verudi vrijednost nekadašnjih poljoprivrednih parcela nakon što su postale građevinske, narasla je čak trideset puta! Kao poljoprivredne vrijedile su maksimalno 10 eura po kvadratu, a danas koštaju najmanje 300 eura.
Gradonačelnik Zoričić, najavio je analizu pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u građevinske parcele na području za koje je nadležan, navodi Slobodna Dalmacija.
Isti model primjenjuje se po cijeloj Hrvatskoj, naročito tamo gdje turizam cvjeta pa cijena građevinskog zemljišta raste.
Dugogodišnji borac protiv korupcije novinar i publicist Zorislav Antun Petrović, ima još bolji prijedlog.
Rješenje: progresivno oporezivanje?
– Rješenje je u progresivnom oporezovanju. Što je bliža veza kupca i prodavatelja, porez je manji. Recimo, ako se radi o vašoj djedovini, o zemljištu koje je nekada bilo poljoprivredno, a danas je građevinsko, tu bi porez bio simboličan ili se uopće ne bi plaćao.
Ako bi se radilo o prenamijenjenom zemljištu koje je kupljeno unatrag deset godina, plaćao bi se porez od deset posto, a ako bi se to isto dogodilo u roku od godine dana - trideset posto. Kad bi se radilo o tome da je zemljište postalo građevinsko samo tri dana nakon izvršene kupoprodaje, onda bi kupac trebao platiti pedeset posto poreza na vrijednost tog "novonastalog" građevinskog zemljišta - kaže Zorislav Antun Petrović.
Objašnjava da na taj način kupac gubi motiv za špekulaciju, pa se posredno eliminira politička korupcija koja je u ovakvim slučajevima prilično razgranata jer se na ovaj način mogu zbrinuti i tri generacije unaprijed.
